Dr. Ismet Ovčina, promotor, kao i glavni i odgovorni urednik knjige u svom izlaganju je istakao da knjiga „Theatralia Ragusina“ daje veliki doprinos pozorišnoj umjetnosti, te da je jasno da je autor Gradimir Gojer bio i ostao opsjednut teatrom.

“Gradimir Gojer je rođen u Mostaru, živio u Sarajevu, a opsjednut  je Dubrovnikom. To se posebno osjetilo prilikom prve zvanične posljeratne posjete prvog autobusa koji je vozio iz Sarajeva u posjetu prijateljskom gradu Dubrovniku, u februaru 1996. godine. U tom autobusu, između ostalih bio je i Gradimir Gojer, general Jovan Divjak, te predstavnici Grada Sarajeva”, podsjetio je Ovčina.

Također, Ovčina je naglasio da je Gradimir Gojer prije nekoliko godina poklonio oko 800 naslova Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci BiH kao svoj lični doprinos i podršku radu NUBBiH, prepoznatljive institucije kulture, obrazovanja i nauke i jednog od simbola kulturnog identiteta države BiH.

Autor Gradimir Gojer iz osobnih razloga nije mogao prisustvovati i govoriti na promociji, ali je poslao tekst svog izlaganja, koji je, uz diskusiju, pročitao dr. Ovčina.

“Knjiga “Teatralia Ragusina” je otslik moje duboke vezanosti za Dubrovnik, njegovu bogatu povijest, književnost, glazbu, a posebno za kazalište Marina Držića i Dubrovačke ljetne igre. To je knjiga moje ostrašćenosti mirima/zidinama/ i fortecima/tvrdnjama dubrovačkim. Knjiga je i moj dug prema pojedinim umjetnicima i njihovim stvaralačkim opusima: želim da uživate u čitanju ove knjige kao što sam ja uživao dok sam je pisao”, naveo je Gradimir Gojer u svom govoru.

Prof. dr. Almir Bašović, jedan od promotora, rekao je da je iz strukture knjige vidljivo da ju je pisao čovjek iz teatra.

O knjizi je pohvalno govorio i Ibrahim Spahić, predsjednik Međunarodnog centra za mir, inače počasni član NUBBiH.

Recezent knjige Gorčin Stojanović u svojoj recenziji ističe da se knjiga „Theatralia Ragusina“ inspirisana Dubrovnikom, sastoji od različitih publicističkih i literarnih formi, od mini krokija, preko kritika na književna, muzička i teatarska ostvarenja do portreta značajnih dubrovačkih stvaralaca.

“Osim što svjedoči o neiscrpnoj životno-umjetničkoj energiji Gradimira Gojera, ova kratka pripovijest govori i opsjednutosti teatrom, a što znači: muzikom, poezijom i likovnošću – svim onim što teatar u sebi sažima, govori, nadalje, o jednakosti između umjetnosti i života, dubokoj sprezi i proživljnosti, erosu stvaranja reditelja, lirika, društvenog bića imenom Gradimir Gojer”, navodi Stojanović u svojoj recenziji.