PREAMBULA

Ovaj etički kodeks i kodeks profesionalnog ponašanja predstavlja niz etičkih primjera za bibliotekare i druge informacijske stručnjake, te bibliotečka i informacijska društva pri izradi ili reviziji vlastitih kodeksa. Osnovna funkcija etičkog kodeksa može se opisati kao:

• • podsticanje promišljanja o načelima po kojima bibliotekari i drugi informacijski stručnjaci mogu stvarati pravila i rješavati nedoumice;

  • poboljšavanje profesionalne samosvijesti;

  • osiguravanje transparentnosti korisnicima i društvu općenito.

Ovim se kodeksom ne namjeravaju zamijeniti postojeći kodeksi ili ukinuti obavezu razvijanja vlastitih kodeksa profesionalnih društava kroz istraživanje, savjetovanje i kooperativnu izradu nacrta. Ne očekuje se da se instrukcije ovoga kodeksa slijede u cijelosti. Ovaj kodeks sastavljen je u uvjerenju da je:

Bibliotekarstvo u samoj svojoj osnovi etička djelatnost koja utjelovljuje pristup bogat vrijednostima u profesionalnom radu s informacijama.

Zadnjih stoljeća zbog sve složenije strukture društva potreba za širenjem ideja i informacija dobiva sve veće značenje, što opravdava postojanje biblioteka i bibliotekarstva. U modernom je društvu uloga informacijskih ustanova i profesionalaca, uključujući biblioteke i bibliotekare, podupirati najbolji mogući način bilježenja i prikazivanja informacija te ponuditi pristup tim informacijama. Informacijske usluge koje služe društvenom, kulturnom i ekonomskom blagostanju nalaze se u srcu bibliotekarstva. Prema tome, bibliotekari snose i društvenu odgovornost.

Nadalje, uvjerenje da je ljudska potreba dijeliti informacije i ideje podrazumijeva priznavanje informacijskih prava. Ideja ljudskih prava, kako je definirana u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima Ujedinjenih naroda (1948.), zahtijeva od svih nas da prepoznamo i priznamo ljudskost drugih osoba i poštujemo njihova prava. Posebno Članak 19. naglašava da sva ljudska bića imaju pravo na slobodu mišljenja, izražavanja i pristupa informacijama.

Članak 19. izričito određuje pravo na „slobodu traženja, primanja i širenja informacija i ideja putem bilo kojeg sredstva javnog priopćavanja i bez obzira na granice“ što pruža osnovu za postojanje biblioteka i moderno i progresivno bibliotekarstvo. IFLA je svojim izjavama, manifestima, strategijama i tehničkim dokumentima, koji su prebrojni da ih se navodi, proširila shvaćanje rada s informacijama. Taj rad implicitno obuhvata i ideju o informacijskim pravima i njihovu značenju za struku i društvo općenito. Naglasak na informacijskim pravima obavezuje bibliotekare i druge informacijske djelatnike da razviju načelnu kritiku relevantnih zakona i da budu spremni pružiti savjet i, ako je prikladno, zagovarati poboljšanje sadržaja zakona i njihove primjene.

Klauzule ovog etičkog kodeksa nadograđuju se na osnovna načela opisana u preambuli, a cilj im je pružiti skup preporuka za profesionalno ponašanje. IFLA uviđa da iako bi ova osnovna načela trebala ostati bit svakog takvog kodeksa, pojedinosti će se u kodeksu nužno razlikovati ovisno o pojedinom društvu, stručnoj zajednici ili virtualnoj zajednici. Sastavljanje kodeksa temeljna je funkcija stručnog društva, baš kao što je etičko promišljanje nužno svim profesionalcima. U tu svrhu IFLA preporučuje IFLA-in Etički kodeks svim svojim društvima i ustanovama članovima te bibliotekarima i informacijskim djelatnicima kao pojedincima.

IFLA preuzima odgovornost za reviziju ovog kodeksa kad god se za tim ukaže potreba.

PRISTUP INFORMACIJAMA

Osnovna je zadaća bibliotekara i drugih informacijskih stručnjaka svima osigurati pristup informacijama u svrhu ličnog razvoja, obrazovanja, kulturnog uzdizanja, slobodnih aktivnosti, ekonomske djelatnosti i obaviještenog sudjelovanja u demokratiji i u njenom unapređenju.

Bibliotekari i drugi informacijski stručnjaci odbijaju svaki oblik poricanja ili ograničavanja u pristupu informacijama i idejama, najčešće cenzuru koju nameću države, vlade i vjerske ustanove ili ustanove civilnog društva.

Bibliotekari i drugi informacijski stručnjaci koji nude usluge javnosti trebali bi uložiti svaki napor u omogućivanje besplatnog pristupa svojim zbirkama i uslugama za korisnike. Ako se plaćanje članarine i administrativnih usluga ne može izbjeći, one bi trebale biti najniže moguće, a za socijalno ugrožene osobe trebala bi se osmisliti dodatna praktična rješenja.

Bibliotekari i drugi informacijski stručnjaci promiču i objavljuju svoje zbirke i usluge s ciljem osvještavanja korisnika i potencijalnih korisnika o njihovom postojanju i dostupnosti.

Bibliotekari i drugi informacijski stručnjaci koriste najdjelotvornije načine za omogućivanje pristupa građi za sve. U tu svrhu, oni nastoje osigurati da internetske stranice biblioteka i drugih informacijskih ustanova poštuju međunarodne standarde o dostupnosti te da im je omogućen neometan pristup.

ODGOVORNOSTI PREMA POJEDINCIMA I DRUŠTVU

Kako bi promicali inkluziju i iskorijenili diskriminaciju, bibliotekari i drugi informacijski stručnjaci sprječavaju uskraćivanje prava na informaciju i osiguravaju pružanje jednakih usluga svima bez obzira na dob, državljanstvo, političko uvjerenje, fizičke ili mentalne sposobnosti, rodni identitet, naslijeđe, obrazovanje, prihode, status emigranta ili azilanta, bračni status, porijeklo, rasu, jezik, vjeru ili seksualnu orijentaciju.

Bibliotekari i drugi informacijski stručnjaci poštuju jezične manjine i njihovo pravo na pristup informacijama na njihovom jeziku.

Bibliotekari i drugi informacijski stručnjaci organizuju i predstavljaju sadržaj na način koji omogućuje samostalnom korisniku da pronađe potrebne informacije.

Bibliotekari i drugi informacijski stručnjaci pružaju pomoć i podršku korisnicima u traženju informacija.

Bibliotekari i drugi informacijski stručnjaci nude usluge kojima razvijaju čitalačke vještine. Oni promoviraju informacijsku pismenost uključujući sposobnost utvrđivanja, pronalaženja, vrednovanja, organiziranja i stvaranja, korištenja i prenošenja informacija. Također podstiču etičko korištenje informacija čime pomažu pojavu plagiranja i drugih oblika zloupotrebe informacija.

Bibliotekari i drugi informacijski stručnjaci poštuju zaštitu maloljetnika, no pritom osiguravaju da to ne utiče na informacijska prava odraslih osoba.

PRIVATNOST, TAJNOST I TRANSPARENTNOST

Bibliotekari i drugi informacijski stručnjaci poštuju ličnu privatnost i zaštitu ličnih podataka, koji se nužno razmjenjuju između pojedinaca i ustanova.

Odnos biblioteke i korisnika zasniva se na povjerljivosti podataka. Bibliotekari i drugi informacijski stručnjaci poduzet će prikladne mjere kako bi osigurali da se korisnički podaci koriste isključivo u predviđene svrhe.

Bibliotekari i drugi informacijski stručnjaci podupiru i promiču transparentnost kako bi se javnosti omogućio uvid u rad vlade, administracije i ustanova. Također uviđaju da je u javnom interesu da takozvani „zviždači“ razotkriju svaku zloupotrebu, korupciju i zločin iako se razotkrivanjem krši povjerljivost.

OTVOREN PRISTUP I INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO

U interesu je bibliotekara i drugih informacijskih stručnjaka osigurati korisnicima biblioteke najbolji mogući pristup informacijama i idejama u bilo kojem mediju i formatu. To uključuje davanje podrške načelima otvorenog pristupa, otvorenog koda i otvorenih licenci.

Bibliotekari i drugi informacijski stručnjaci teže da osiguraju korisnicima pravičan, brz, ekonomičan i učinkovit pristup informacijama.

Bibliotekari i drugi informacijski stručnjaci imaju profesionalnu obavezu da zagovaraju uvođenje izuzetaka i ograničenja za biblioteke u pitanjima autorskog i srodnih prava.

Bibliotekari i drugi informacijski stručnjaci partneri su autorima, izdavačima i drugim kreatora djela zaštićenih autorskim i srodnim pravima.

Bibliotekari i drugi informacijski stručnjaci prepoznaju prava autora i drugih kreatora na intelektualno vlasništvo i nastojat će osigurati da se ta prava poštuju.

Bibliotekari i drugi informacijski stručnjaci ugovaraju najpovoljnije uvjete pristupa građi u ime svojih korisnika i nastoje osigurati da pristup građi nije nepotrebno onemogućen ili ograničen primjenom zakona o intelektualnom vlasništvu te da licence nisu u suprotnosti s izuzecima za biblioteke propisane nacionalnim zakonodavstvom. Bibliotekari i drugi informacijski stručnjaci podstiču vlade da uspostave sistem  intelektualnog vlasništva koji jednako poštuje interese nositelja prava i pojedince i ustanove poput biblioteka koje im pružaju usluge.

Bibliotekari i drugi informacijski stručnjaci također zagovaraju ograničenje autorskopravne zaštite, a jednom slobodne informacije trebaju ostati slobodne i besplatne.

NEUTRALNOST, OSOBNI INTEGRITET I PROFESIONALNE VJEŠTINE

Bibliotekari i drugi informacijski stručnjaci posvećeni su neutralnosti i nepristranosti u zbirkama, pristupu i uslugama. Neutralnošću se stvara uravnotežena i uravnotežen pristup informacijama.

Bibliotekari i drugi informacijski stručnjaci definiraju i objavljuju dokumente o odabiru, organizaciji, zaštiti, nabavi i širenju informacija.

Bibliotekari i drugi informacijski stručnjaci razlikuju lična uvjerenja od profesionalnih obaveza. Oni ne daju prednost ličnim interesima ili uvjerenjima pred neutralnošću.

Bibliotekari i drugi informacijski stručnjaci imaju pravo na slobodu govora na radnom mjestu sve dok ona ne krši načelo neutralnosti prema korisnicima.

Bibliotekari i drugi informacijski stručnjaci bore se protiv korupcije koja izravno utiče na bibliotekarstvo, primjerice u nabavi bibliotečke građe, zapošljavanju i napredovanju te poštivanju ugovora i vođenju finansija.

Bibliotekari i drugi informacijski stručnjaci teže profesionalnoj izvrsnosti tako što održavaju i obogaćuju svoje znanje i vještine. Teže najvišim standardima kvalitete usluge i time promovišu ugled struke.

ODNOS IZMEĐU KOLEGA I ODNOS IZMEĐU POSLODAVCA I ZAPOSLENIKA

Bibliotekari i drugi informacijski stručnjaci odnose se jedni prema drugima čestito i s poštovanjem.

Bibliotekari i drugi informacijski stručnjaci suprotstavljaju se svakoj mogućoj diskriminaciji pri zapošljavanju, s obzirom na dob, državljanstvo, političko uvjerenje, fizičke ili mentalne sposobnosti, rod, bračni status, podrijetlo, rasu, vjeru ili seksualnu orijentaciju.

Bibliotekari i drugi informacijski stručnjaci promiču jednake plate i povlastice za muškarce i žene na istovrijednim poslovima.

Bibliotekari i drugi informacijski stručnjaci dijele svoje profesionalno iskustvo s kolegama te pomažu i usmjeravaju nove profesionalce pri ulasku u profesionalnu zajednicu i razvijanju njihovih vještina. Pridonose djelatnosti stručnog društva i učestvuju u istraživanju i objavljivanju u struci.

Bibliotekari i drugi informacijski stručnjaci nastoje stvoriti ugled i status na temelju svog profesionalnog djelovanja i etičkog postupanja. Ne natječu se s kolegama koristeći se nepoštenim metodama.

Više o temi

The Ethics of Librarianship. An International Survey. Ed. By Robert W. Vaagan with an introduction by Alex Byrne. München: Saur 2002 VI, 344 p.

Gebolys, Zdzislaw, Jacek Tomaszczyk: Library Codes of Ethics Worldwide. Anthology. Berlin: Simon 2012. 267 p.

Professional Codes of Ethics for Librarians. IFLA-Committee on Freedom of Access to Information and Free Expression (FAIFE). = http://www.ifla.org/en/faife/professionalcodes-of-ethics-for-librarians (19.03.2012)

Sturges, Paul: Doing the Right Thing. Professional ethics for information workers in Britain. In: New Library World. 104, 2003, n. 1186, p. 94-102 http://www.fims.uwo.ca/people/faculty/frohmann/LIS774/Documents/Sturges%20on%20 codes.pdf (19.03.2012).

Priredili Loida Garcia-Febo, Anne Hustad, Hermann Rösch, Paul Sturges i Amelie Vallotton (FAIFE working group)

Podržao IFLA Governing Board, August 2012

Prijevod na bosanski jezik uz konsultaciju prijevoda na hrvatski i srpski jezik.