Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine je juna 2022. godine potpisala Sporazum o saradnji sa Državnim arhivom u Zadru. Sporazum je potpisan na temelju zajedničke želje i interesa za razvojem prijateljske i stručne saradnje. Na temelju ovog sporazuma dogovorena je razmjena arhivskih dokumenata u svrhu popune i kompletiranja arhivskih fondova novim izvorima značajnim za historiju Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske te reciprocitetnoj razmjeni digitalnih kopija arhivske građe. 

Početkom godine dogovorena je digitalizacija i razmjena građe ove dvije institucije, ostavštine Ive Prodana, koja se nalazi u Arhivskoj zbirci NUBBiH, i dijela arhiva Mletačkog dragomana koja se nalazi u Državnom Arhivu u Zadru, a vezana je za historiju Bosne i Hercegovine. 

Ivo Prodan (1852 –1933) bio je  hrvatski političar i novinar. Od 1877. do 1898. bio je urednik lista Katolička Dalmacija, oko kojega je 1883. okupio prve dalmatinske pravaše, a iste godine pokrenuo u Zadru Katoličku hrvatsku tiskaru i dva prva pravaška glasila u Dalmaciji, Stekliš i Pravaš. Bio je ujedno urednik časopisa Hrvatska i lista Hrvatska kruna. Nakon rascjepa u Stranci prava u banskoj Hrvatskoj na domovinaše i frankovce (1895), sa skupinom sjevernodalmatinskih pravaša priklonio se frankovcima i 1898. osnovao Čistu stranku prava. Od 1901. bio je zastupnik u Dalmatinskome saboru, a od 1907. zastupnik Dalmacije u Carevinskom vijeću. God. 1906. potaknuo je ponovno ujedinjenje dalmatinskih pravaša te je do 1918. bio predsjednik jedinstvene Stranke prava. Nakon 1918. povukao se iz političkog života.  

Ostavština Ive Prodana koja se nalazi u NUBBiH, sadrži najvećim dijelom njegovu korespondenciju, pisma, dopisnice, upite, mnoštvo telegrama, nekoliko rukopisa i sl. o njegovom političkom i uredničkom angažmanu.

Arhiv Mletački dragoman (16. st. – 1797.) dragocjen je i značajan za historiju BiH jer su dragomani bili  tumači i posrednici u pismenoj i usmenoj komunikaciji bosanskih aga i paša te predstavnika mletačke vlasti u Dalmaciji. Djelovao je pri uredu generalnoga providura za Dalmaciju i Albaniju. Takve tumače - dragomane mletačka vlast je dodjeljivala svojim kancelarijama koje su kontaktirale s Turcima. Dragomani su vrlo često bili i posrednici te su prema dobivenim uputstvima generalnoga providura pregovarali s predstavnicima Osmanskoga carstva kao i s predstavnicima Habsburškoga dvora. Imali su i ulogu specijalnih agenata koji su pribavljali informacije. Služba je uvedena u 16. stoljeću, a često više osoba istovremeno obavljaju tu službu pri uredu generalnog providura za Dalmaciju i Albaniju u Zadru. Njihova služba prestaje padom Mletačke Republike 1797. godine. Osim turskoga jezika dragoman je morao poznavati i druge jezike i pisma na kojima se odvijala komunikacija (hrvatski i grčki jezik te pisma bosančicu, ćirilicu, grčki).  

Fond Mletačkog dragomana sadrži izvještaje o pograničnim sukobima, o trgovini između Mletačke Republike i susjednih zemalja i pokrajina, mirovne ugovore i pregovore između Venecije, Osmanskog carstva i Habsburške Monarhije, korespondenciju između predstavnika mletačke i turske vlasti glede rješavanja različitih sporova ili incidenata, posebice hajdučije ili zarobljavanja i pljačke trgovačkih brodova. Ovo je gradivo važno za proučavanje ne samo historije Dalmacije, nego i Bosne i Hercegovine te Crne Gore. Sačuvani su turski izvori i prijevodi na talijanski jezik (više na: https://www.dazd.hr/hr/dokument/obavijesna-pomagala/6 ).

Ova razmjena digitalnih dokumenata ima za cilj stvaranje trajnih digitalnih kopija kako bi se sačuvala bogata kulturna baština i omogućilo lakše pristupanje tim dokumentima istraživačima i široj javnosti.

Tokom posjete, direktor Državnog Arhiva u Zadru imao je priliku upoznati se s radom NUBBiH, njenim trenutnim aktivnostima na polju digitalizacije i arhiviranja. Razgovaralo se i o mogućim zajedničkim novim projektima koji bi omogućili razmjenu novih digitalnih kopija historijskih dokumenata između dviju institucija. U pratnji domaćina, dr. Ismeta Ovčine, direktor Gverić obišao je Nacionalnu biblioteku BiH te se pobliže upoznao sa njenim aktivnostima i radom.

Ova suradnja između Državnog Arhiva Zadar i Nacionalne i univerzitetske biblioteke u Sarajevu predstavlja važan korak u očuvanju kulturne baštine i promociji historijskih dokumenata. Oba arhiva imaju bogate kolekcije dokumenata koji su od velikog interesa za istraživače, historičare i sve one koji se bave proučavanjem prošlosti.

Očekuje se da će ova razmjena digitalnih dokumenata rezultirati stvaranjem veće baze digitalnih kopija historijskih dokumenata, što će omogućiti veći pristup tim važnim izvorima informacija i  olakšati istraživanje i promoviranje kulturne baštine oba područja.

Direktor Gverić iskoristio je ovu posjetu da Nacionalnoj biblioteci uruči veliki broj izdanja Državnog arhiva. Dr. Ismet Ovčina za uzvrat je uručio je dr. Gveriću najnovija izdanja Nacionalne i univrzitetske biblioteke BiH. Očekuje se da će se nastaviti razmjena digitalnih dokumenata i daljnja suradnja između ove dvije institucije u budućnosti.