• (+387) 33 275 300
  • ured.direktora@nub.ba
  • Ponedjeljak - Petak
    07:30 - 18:00

GODIŠNJICA PROGLAŠENJA SPECIJALNIH ZBIRKI NUBBIH NACIONALNIM SPOMENIKOM BOSNE I HERCEGOVINE

04 Juli 2023 Novosti 198 Views

ortelius 2

Komisije/Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH na sjednici održanoj 2. jula 2020. godine, donijela je odluku o proglašenju Specijalnih zbirki Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Odluku o proglašenju pokretnog dobra donijela je komisija u sastavu: predsjedavajući Komisije Radoje Vidović i članovi Goran Milojević i prof. dr. Amir Pašić. Osim članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika sjednici su prisustvovali i predstavnici međunarodne zajednice.

Nacionalno i kulturno dobro koje Specijalne zbirke Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine čuvaju, promoviraju i afirmiraju, predstavlja prvorazrednu duhovnu i pisanu vrijednost od javnog, kolektivnog i društveno-povijesnog značaja koje svjedoči specifičan heterogeni, multinacionalni i multikonfesionalni karakter bosanskohercegovačkog života. Pisani dokumenti Specijalnih zbirki bogat su i relevantan prozor u jedinstvenu prošlost i svjedočanstvo kontinuiteta jedne duhovne tradicije. Prepoznavši nadvremensku i trajnu vrijednost, visoku autentičnost, integritet i izrazitu reprezentativnost, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine ovjekovječila je Specijalne zbirke Nacionalne i univerzitetske biblioteke statusom nacionalnog spomenika, što našoj instituciji daje snažan podsticaj da njegujemo prepoznatljivosti naše kulture.

Specijalne zbirke Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine podrazumijevaju Zbirku rariteta, Rukopisnu i Kartografsku zbirku, te Muzičku i Grafičku zbirku. Specijalne zbirke okupljaju stare, rijetke i posebno vrijedne štampane i rukopisne knjige, te pojedinačne rukopise i arhivsku građu. Osim knjiga u ovoj zbirci se čuvaju vrijedne ručno bojene geografske karte i atlasi, te planovi i turistički vodiči često u formi putopisa koji pružaju vrijedne podatke o prostoru Balkana i Bosne i Hercegovine. Građa klasificirana i kataloški zavedena u ovim zbirkama svjedoči različitim historijskim epohama i predstavlja izvor za daljnja proučavanja štamparstva, književnosti, historije i kulture, te prožimanja različitih kulturoloških fenomena kroz period od srednjeg vijeka do početka Drugog svjetskog rata.

Nažalost, mnogim reprezentima vlasti, niti ovaj krunski argument fundamentalne nacionalne važnosti institucije Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine nije dovoljan, neshvatajući ili ignorišući činjenicu, da podrška radu Biblioteke znači jačanje temeljne državotvorne institucije, što je defakto čin od opće važnosti jer njihovo očuvanje i podrška predstavljaju važan dio kulturne politike države.