Predstavnik Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine bio je dr. Ismet Ovčina, direktor NUBBiH, koji je na navedenom skupu govorio o temi: „JAVNA BIBLIOTEKA I NOVE INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE“.
Skup je bio regionalnog karaktera i posvećen je svim aspektima matičnosti u bibliotekarstvu počevši od osnivanja matičnih funkcija, preko razvoja na zajedničkim temeljima u regionu, pa do savremenog pristupa matičnosti u bibliotečko-informacionoj djelatnosti.
„Informatizacija bh. biblioteka i stručno obrazovanje bibliotekara dio su našeg svakodnevnog rada. Neki od važnih rezultata su i uspješno sprovođenje informatizacije biblioteka. U tom kontekstu djeluje i Virtualna biblioteka BiH, koja u ovom trenutku broji 72 biblioteke punopravne članice sistema COBISS.BH“, istakao je Ovčina.
Dr. Ovčina je govorio i o Bibliotečko-informacionom sistem (BIS) kao najznačajnijem dijelu sistema naučnih i tehničkih informacija. BIS je mreža međusobno povezanih biblioteka koje djeluju kao jedinstvena cjelina ili sistem. Ciljevi sistema su otvaranje biblioteka prema korisnicima, informisanje o materijalima koje nabavljaju ili posjeduju, te međusobna razmjena informacija i zajedničko korištenje bibliotečkog materijala.
Ovom prilikom, dr. Ismet Ovčina govorio je o rezultatima prezentiranim u „Vodiču kroz javne biblioteke Bosne i Hercegovine“, izdanje NUBBiH iz 2020. godine, kao i o stanju bibliotekarstva u aktuelnom dobu.
Biblioteke su nezamjenjivi centri znanja i njihov je zadatak prikupljanje rezultata „intelektualne produkcije“ jednako kao i očuvanje kulturnog naslijeđa. Uspjeh u obavljanju tih zadataka umnogome zavisi od sposobnosti biblioteke da prati nove informacijsko-komunikacijske tehnologije, i to sa aspekta finansijskih mogućnostii i sa aspekta stručne osposobljenosti bibliotekara.
Jedan od primjera primjene novih informacijsko-komunikacijskih tehnologija je i naravno NUB BiH, koja je od 80-ih bila uključena u automatsku uzajamnu obradu bibliotečke građe i izradu on-line kataloga, danas poznatog pod nazivom Kooperativni online bibliografsko-informacionim sistemi i servisi skraćeno COBISS.
I u eri internetizacije, digitalizacije i virtualizacije, biblioteke kao nosioci „organizovanja znanja“ imaju važnu ulogu i zadaću da koristeći se novim informacionim tehnologijama zadovoljavaju sve zahtjevnije potrebe korisnika. Primjena digitalnih tehnologija za proizvodnju i prenos informacija je novija od samih tehnologija. Digitalizacija koja u osnovi znači prenošenje originalnog dokumenta na nove medije, nudi dugoročnu zaštitu bibliotečkog materijala, kao i jednostavniji i lakši pristupi korištenje digitalizirane građe. Digitalizacija bibliotečke građe je bezuslovna potreba, uzmu li se u obzir svi aspekti funkcionisanja biblioteka. Stavljanje građe na Web omogućava njegovu veću i bržu dostupnost korisnicima, takođe se mogu izraditi visokokvalitetne kopije jer se pri umnožavanju ne gubi na kvalitetu.
Osnovni zadatak biblioteka je, od njihovog postanka pa do danas, ostao nepromijenjen, a to je da sačuva ljudsko znanje, da ga organizuje i diseminira, i na taj način pomogne u stvaranju novih znanja. Kroz svoje višestoljetno postojanje biblioteke su doživjele mnoge transformacije, a u posljednjem stoljeću sa razvojem informatike (informacijsko komunikacijskih tehnologija) dolazi do potpuno izmijenjene paradigme biblioteke kao institucije, te samim tim i njene funkcije i uloge u društvu. Razvojem informacijskih i informatičkih nauka i tehnologija mijenja se i uloga biblioteke, a pred bibliotekare i bibliotečke djelatnike se postavljaju novi zadaci, u skladu sa izmijenjenim, mnogo kompleksnijim zahtjevima korisnika i savremenog doba, zaključeno je na stručnom skupu.
Skup“ Značenje i trajanje matičnosti u bibliotekarstvu: zajednički temelji u regionu“ prvi je u nizu tematskih stručnih skupova iz oblasti bibliotekarstva koje će od 2023. godine Narodna biblioteka Srbije organizovati na godišnjem nivou pod nazivom BIBLIOVEZE.
Kompletna izlaganja bit će naknadno objavljena u Zborniku sa ovog stručnog skupa.
