• (+387) 33 275 300
  • ured.direktora@nub.ba
  • Ponedjeljak - Petak
    07:30 - 18:00

DR. ISMET OVČINA UČESTVOVAO NA ZNANSTVENOM SKUPU S MEĐUNARODNIM SUDJELOVANJEM - DESNIČINI SUSRETI 2021. GODINE - (NE)POZNATI DESNICA I KNJIŽEVNE OSTAVŠTINE U BAŠTINSKOJ PERSPEKTIVI: PRIMJERI DOBRE PRAKSE

20 Decembar 2021 Novosti 235 Views

a

Desničini susreti 2021. održani su 20. decembra 2021. godine s početkom u 9 sati, u Auli Rektorata Sveučilišta u Zagrebu u obliku hibridnog modela, sa online uključivanjima, u organizaciji fakultetskog Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije te fakultetskog Odsjeka za kroatistiku i Srpskog kulturnog društva Prosvjeta. Izlaganje na ovom međunarodnom naučnom skupu imao je i dr. Ismet Ovčina, direktor Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine sa temom „Kulturnohistorijska zaostavština Silvija Strahimira Kranjčevića u fondovima NUBBiH“.

Osnovni ciljevi rada bili su predstaviti život i djelo Silvija Strahimira Kranjčevića, objediniti građu o Silviju Strahimiru Kranjčeviću koja se nalazi u NUBBiH, predstaviti digitalizaciju, zaštitu i očuvanje arhivske zbirke Silvija Strahimira Kranjčevića u Specijalnim zbirkama, Staroj periodici te Redovnom fondu, omogućiti uvid javnosti u arhivski fond, promovirati građu koju posjeduje NUBBiH o Silviju Strahimiru Kranjčeviću kako bi akademska zajednica u Bosni i Hercegovini i šire, kroz izradu bibliografije, dobila mogućnost da pristupi relevantnim izvorima za druga istraživanja. Reprezentativna građa izdvojena je za virtualnu prezentaciju koja je postavljena na službenoj web stranici NUBBiH (www.nub.ba).

Silvije Strahimir Kranjčević pjesnik i prozaist, rođen je u Senju 1865. godine. Maturirao je u Senju i otišao u Rim da se školuje za svećenički poziv. Ubrzo shvata da to nije ono što želi i odlazi u Zagreb, gdje upisuje učiteljski tečaj. Nakon tečaja dolazi u Bosnu i Hercegovinu i počinje karijeru učitelja, predaje u Mostaru, Livnu i Bijeljini. Prvu pjesmu “Zavjet” objavljuje u hrvatskom časopisu “Hrvatska vila”, 1883. godine. Prvu zbirku poezije pod nazivom “Bugarkinje” objavljuje 1885. godine, a prvi prozni tekst 1885. godine u pravaškoj “Slobodi”. Ostaje živjeti u Sarajevu nakon ženidbe s Elom Kašaj. Razbolio se 1903. godine, pa zbog liječenja odlazi u Beč 1906. godine. Poslije osam mjeseci, vraća se u Sarajevo s pogoršanim zdravstvenim stanjem. Umro je 1908. godine u Sarajevu gdje je i sahranjen na groblju sv. Josipa.

Odjeljenje Specijalnih zbirki koji su nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine čuva štampanu i rukopisnu arhivsku građu o Silviju Strahimiru Kranjčeviću, u istoimenoj kolekciji. Od štampanih djela, u zbirci Stare i rijetke knjige nalazi se 11 publikacija izdatih u periodu od 1898. do 1945. godine. Neke od njih su Izabrane pjesme (Zagreb, 1898), Odabrane pjesme omladini (Sarajevo, 1909) i dr. Arhiv Silvija Strahimira Kranjčevića sadrži njegove lične dokumente, fotografije i brojna pisma upućena prijateljima i književnicima u kojima piše o svom stvaralačkom radu i teškoj bolesti koja ga je savladala pred kraj života.

Nadalje, u Arhivu se čuva i prepiska Odbora za podignuće spomenika Silviju Strahimiru Kranjčeviću, iz koje se može vidjeti s koliko su truda i zalaganja pojedinci radili da bi prikupili sredstva za izgradnju spomen-obilježja i na neki način se odužili svome prijatelju. Tu je i prepiska L. Pierottija s nasljednicima oko same izrade spomenika. Supruga Silvija Kranjčevića Ela Kranjčević uradila je veliki broj prepisa njegovih pjesama, drama i prikupila clippinge članaka iz novina, osobito iz “Nade”. Tu su i pisma upućena Eli nakon Silvijeve smrti od Ivana Meštrovića, Milana Ogrizovića, Stjepana Ilijića i dr. Arhiv sačinjavaju i isječci o Kranjčeviću iz raznih novina izdatih u Sarajevu, Zagrebu, Pragu i sl., koja je također uvrštena u bibliografiju.

Ostali tekstovi, pjesme i priče iz ove bibliografije objavljivani su u različitim časopisima i novinama koje su izlazile u Sarajevu i Zagrebu. Među njima možemo pronaći “Vienac”, “Behar”, “Kalendar Napredak”, “Večernju poštu”, “Vrhbosnu”, “Pregled”, “Katolički tjednik”, “Novog čovjeka”, “Kalendar Prosvjeta”, “Franjevački glasnik”, “Sarajevski novi list”, “Hrvatsku misao”, “Bosnische Post”, “Narod”, “Gajret”, “Bosansku vilu”, “Franjevački vijesnik”, “Prosvjeta”, “Školski vjesnik” i “Narodno jedinstvo”. Istražujući književni opus Kranjčevića i literaturu koja govori o ovome velikom pjesniku, u fondu Stare periodike pronađeno je 114 tekstova u kojima se nalaze različiti članci i pjesme.

Redovnim fondom NUBBiH baštini sjećanje na prošlost, skupljanjem, čuvanjem i omogućavanjem pristupa materijalima koji se odnose na historiju zajednice i pojedinca. Istražujući književni opus Silvija Strahimira Kranjčevića, u Redovnom fondu NUBBiH pronađene su 34 publikacije. Ovaj broj nikako ne umanjuje ogroman značaj i uticaj ovog velikog pjesnika za Bosnu i Hercegovinu, iz razloga što se najveći dio njegovih djela, tekstova, pisama i članaka čuva u fondovima Specijalnih zbirki i Stare periodike. Redovni fond uglavnom čuva novija izdanja zbirki pjesama Silvija Strahimira Kranjčevića, izbore književnih radova, kritike, oglede i slične novije analize. Silvije Strahimir Kranjčević svojim literarnim opusom predstavlja jednu od ključnih pojava na prostoru južnoslavenske zajednice u devetnaestome stoljeću. Iza sebe je ostavio bogat opus poezije od 421 pjesme i 4 zbirke.

U fondovima NUBBiH nalaze se časopisi i novine koji su od izuzetne vrijednosti za širu zajednicu i kao takvi imaju veliku ulogu u očuvanju identiteta i kulturne baštine Bosne i Hercegovine. Oni predstavljaju jedinstven izvor podataka o kulturnom, privrednom, društvenom, političkom i naučnom životu jedne zemlje.

Zbog niza zadaća koje obavljaju u društvenoj zajednici, serijske publikacije predstavljaju veoma važnu vrstu građe i izvor informacija za biblioteke, muzeje i arhive. Za realizaciju projekta u fondovima NUBBiH pronađeno je 58 članaka o ovome najznačajnijem pjesniku realizma, koji je iza sebe ostavio veliko naslijeđe.

Prisutni organizatori i učesnici pohvalili su izlaganje i naporne NUBBiH na očuvanju kulturno-historijskog naslijeđa Bosne i Hercegovine, na procesima digitalizacije i izgradnji digitalnih kolekcija.