Skup je otvorila voditeljica ISBN agencije Slovenije mr. sc. Alenka Kanič, koja se osvrnula i na uspostavljanje i primjenu ISBN broja u bivšoj zajedničkoj državi, nakon čega su sve voditeljice nacionalnih agencija podnijele izvještaj o radu i ukazale na izazove sa kojima se susreću. Direktorica ISBN agencije Stella Griffits govorila je o aktivnostima Međunarodne ISBN agencije u protekloj godini, otvorila pitanja za raspravu nacionalnih agencija i predstavila planove za budućnost.

Na sastanku agencija bilo je dosta zanimljivih izlaganja. Tako je voditeljica Hrvatskog ureda za ISBN Danijela Getliher upoznala prisutne sa primjenom DOI-ja u Hrvatskoj. DOI je namijenjen registraciji naučnih sadržaja – časopisa, knjiga, zbornika sa konferencija, disertacija, izvještaja, standarda, baza podataka, itd. U Međunarodnu zakladu za DOI (International DOI Foundation) je uključeno 13.000 članova iz 114 zemalja.

Pregled izdavačke produkcije Slovenije i obavezni primjerak predstavila je Damjana Kisovec. Polona Stepišnik predstavila je rad Udruženja izdavača Slovenije, u kome djeluje šest izdavača koji izdaju više od sto naslova godišnje, što predstavlja oko 10% od ukupne godišnje slovenačke izdavačke produkcije.

Veoma zanimljivo izlaganje je bilo dr. Andreja Blatnika, profesora Katedre za bibliotekarstvo i informacijske znanosti, koji je problematizirao ono šta se danas definira pod pojmom knjiga.

O elektronskom obaveznom primjerku, e-izdavaštvu, prikupljanju metapodataka i arhiviranju e-publikacija govorila je Katja Rapuš, iz Ureda za upravljanje digitalnom knjižnicom Narodne i univerzitetske knjižnice Slovenije.

Razgovaralo se o raznim pitanjima vezanim za primjenu ISBN-a, o ugovoru koje su potpisale ISBN agencije sa Međunarodnom ISBN agencijom, koji uključuje neke promjene i pruža nove mogućnosti, o ugovoru sklopljenom između Međunarodne agencije za ISBN i ISO agencije, naknadama koje naplaćuju agencije za dodjelu ISBN-a, pružanju boljih usluga izdavačima i osiguranju kvaliteta usluga, o opsegu ISBN-a, kojoj građi se dodjeljuje ISBN, prikupljanju metapodataka od izdavača, dodjeljivanju ISBN broja digitalnim publikacijama, uključujući online izdanja, zaštiti ličnih podataka (GDPR), a također i o tome ko može biti izdavač, itd.

Sastanak je bio prilika za upoznavanje sa novinama, razmjenu mišljenja u organizaciji i primjeni ISBN, a također i za uspostavljanje bolje suradnje nacionalnih agencija jer se, između ostalog, u agencijama registruju i izdavači koji djeluju u više zemalja.

Posebno se može pohvaliti dobra organizacija sastanka i prijem koji će svim učesnicama ostati u dugom sjećanju.

Ispred Centra za ISBNBiH sastanku je prisustvovala voditeljica Nevenka Hajdarović.

Inače, ovo je prilika na podsjećanje da se ISBN broj u BiH primjenjuje već 35 godina, dok Centar za ISBN BiH upravo ove godine slavi 25 godina postojanja.

N.H.