Šta je ISSN?

ISSN (International Standard Serial Number = Međunarodni standardni broj za serijske publikacije) je kratak, jedinstven, jasan i međunarodno prihvatljiv kôd, koji omogućava identifikaciju svake serijske publikacije neovisno o jeziku ili zemlji u kojoj je publikacija objavljena. Svaki ISSN je jedinstven identifikator za građu koja je u nastavcima. Međunarodni standardni brojevi su prikladni za većinu građe koja se nastavlja, bez obzira da li su nastali u prošlosti, sadašnjosti ili skoroj budućnosti i na bilo kojem mediju produkcije, te se dodjeljuju čitavoj populaciji serijskih publikacija i većini integrirajuće građe.

ISSN mreža

ISSN (International Standard Serial Number = Međunarodni standardni broj za serijske publikacije) je kratak, jedinstven, jasan i međunarodno prihvatljiv kôd, koji omogućava identifikaciju svake serijske publikacije neovisno o jeziku ili zemlji u kojoj je publikacija objavljena. Svaki ISSN je jedinstven identifikator za građu koja je u nastavcima. Međunarodni standardni brojevi su prikladni za većinu građe koja se nastavlja, bez obzira da li su nastali u prošlosti, sadašnjosti ili skoroj budućnosti i na bilo kojem mediju produkcije, te se dodjeljuju čitavoj populaciji serijskih publikacija i većini integrirajuće građe.

ISSN Portal

Međunarodna svjetska baza za serijske publikacije

ISSN Portal predstavlja registar svih serijskih publikacija iz oko 180 zemalja svijeta. U bazi se trenutno nalazi preko 2.500.000 zapisa naslova serijskih publikacija. Baza je putem web adrese dostupna svima, ali potpuni podaci su vidljivi isključivo pretplatnicima ili Nacionalnim centrima koji sa Međunarodnim ISSN centrom u Parizu imaju potpisan ugovor o saradnji. Svake godine u ovu bazu, unosi se između 50.000 do 70.000 novih naslova serijskih publikacija na oko 150 različitih jezika.

Svake godine napravi se gotovo 130.000 ispravki i izmjena. Bazu podataka stalno ažurira mreža ISSN. ISSN baza nudi niz različitih pristupa pri pretraživanju: osnovni nivo (ISSN broj i naslov), ekspertni nivo, asistirano pretraživanje, indeksno pretraživanje.

ISSN centar Bosne i Hercegovine

Bosna i Hercegovina je pristupila mreži ISSN-a u februaru 1998. godine i tada je, pri Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci Bosne i Hercegovine oformljen Nacionalni ISSN centar BiH. U okviru međunarodnog sistema djelatnosti ISSN centra Bosne i Hercegovine su:

  1. selektivno registrovanje serijskih publikacija (print, online i CD-ROM);
  2. dodjeljivanje ISSN-a i određivanje ključnog i skraćenog ključnog naslova bosanskohercegovačkim serijskim publikacijama;
  3. stvaranje i održavanje nacionalne baze podataka o serijskih publikacija koje izlaze na području BiH (osnova za izradu baze je obavezni primjerak);
  4. kontakti sa izdavačima i pružanje pomoći uredništvima kod pokretanja i uređivanja časopisa;
  5. davanje uputstava o izradi bar kôda koji se zasniva na ISSN oznaci;
  6. ažuriranje ISSN zapisa;
  7. izrada i održavanje tri registra (ISSN-ova, skraćenica i bh. izdavača serijskih publikacija);
  8. dodavanje naučnih open acess publikacija Bosne i Hercegovine u ROAD, direktorij Međunarodne ISSN mreže;
  9. pružanje informacija o serijskim publikacijama svijeta uključenim u ISSN bazu.

Čemu se dodjeljuje ISSN broj

ISSN se dodjeljuje neomeđenoj građi, tj. svim serijskim publikacijama i integrirajućoj građi, uređenoj u skladu s uputstvima, koja redovno izlazi pod istim, stalnim naslovom koji se ujednačeno i dosljedno navodi na svim mjestima. Dodatni uslov za online građu je objavljivanje cijelih tekstova i redovno ažuriranje sadržaja.

Serijska publikacija je neomeđena građa koja izlazi u uzastopnim zasebnim dijelovima, obično s brojnim ili hronološkim oznakama, bez unaprijed utvrđena kraja izlaženja (npr. časopisi, novine, magazini, elektronski časopisi, tekući direktoriji, glasnici, godišnjaci, zbornici radova raznih društava, instituta, univerziteta, akademija i sl., ljetopisi, statistički godišnjaci, kalendari, pregledi predavanja, izvještaji i monografske serije).

Integrirajuća građa je kontinuirana građa koja se dopunjuje ili mijenja ažuriranjem koja se uključuju u cjelinu i ne ostaju izdvojena (npr. publikacije sa slobodnim listovima i URL adrese koje se ažuriraju).

Dodjela ISSN-a digitalnim reprodukcijama ugašenih štampanih publikacija

ISSN Nacionalni centri dodjeljuju ISSN digitalnim reprodukcijama kada:

a. Trenutni izdavač posjeduje digitalnu reprodukciju ugašene štampane serijske publikacije.
U ovom slučaju Nacionalni Centar zemlje iz koje je izdavač, dodjeljuje ISSN. Ovo pravilo se koristi i kad:

  1. Institucija poput biblioteke ili arhivskog provider-a (archives provider) daje na korištenje digitalnu verziju, a drugi izdavač je posjeduje
  2. Kada je digitalna verzija paralelno dana od strane trenutnog izdavača (vlasnika) i biblioteke / arhivskog provider-a.

b. Trenutni izdavač ne posjeduje digitalnu reprodukciju ugašene štampane serijske publikacije.

  1. Ako trenutni izdavač ne posjeduje publikaciju ili ako se ne može utvrditi ko je odgovoran za nju, Nacionalni centar koji dodjeljuje ISSN, Centar u zemlji u kojoj se nalazi institucija je odgovoran za digitalizaciju (npr. biblioteka / arhivski provider). U ovom slučaju se ne uzima u obzir zemlja iz koje je izdavač štampane verzije.
  2. Ako trenutni izdavač ne posjeduje publikaciju, te je ona dostupna u više institucija u različitim zemljama, odgovorni Nacionalni Centar je onaj koji je dobio zahtjev (za dodjelu) od izdavača iz svoje zemlje. Centri sarađuju, te tako nema “duple” dodjele.

Kriteriji za dodjelu ISSN broja

Publikacije koje su nepostojane ili su od lokalnog značaja, ne dobijaju ISSN.

Ispunjavanje samo jednog dijela kriterija nije dovoljno da se dobije ISSN.
Kriteriji se odnose na sve kategorije kontinuiranih integrirajućih izvora, bilo da su štampani ili elektronski: baze podataka, web stranice, wikiji, print loose-leaf usluge, itd. Također, iako se smatra da su i blogovi serije, ti isti kriteriji se primjenjuju i na njih.

Online građa dobija ISSN ako:

  1. postoji urednički sadržaj (npr. izvor se u većini sastoji od pisanog tekstualnog sadržaja, te se primjećuje urednička/novinarska obrada);
  2. identificirana je urednička odgovornost (npr. izjava koja govori o izdavaču/ proizvođaču, te je najmanje jedna zemlja iz koje je izdavač navedena u impressumu). Generalno, urednička odgovornost se sastoji od više osoba, a ne od pojedinca;
  3. publikacija ima dosljedan naslov (npr. naslov je isti i kada se izvor ažurira) , te je na istaknutom mjestu na izvoru;
  4. URL je validan (npr. URL vodi do stvarnog izvora);
  5. Izvor ima tematski povezan sadržaj, kao i svoje čitatelje.

Publikacije koje ne dobijaju ISSN

  1. lični izvori (lične web stranice, online dnevnici);
  2. izvori koji se fokusiraju na firme, proizvode, institucije ili organizacije (marketinške i promotivne web stranice, poslovne web stranice, web stranice sa informacijama o proizvodima, web stranice institucija ili organizacija);
  3. web stranice koje se sastoje samo od linkova;
  4. nepostojani izvori (tj. izvori za koje se zna da su prolazni);
  5. štampanim kopijama (print on demand) online publikacija (print on demand se ne smatra zasebnom verzijom publikacije);
  6. ako su reprodukcije ili reprinti isti kao i original (na istom mediju), ne dobijaju ISSN.
Napomene:

Ako je publikacija dio stranice, ona mora imati svoj poseban dio (odvojen je od ostalih informacija i sadržaja stranice). ISSN se dodjeljuje publikaciji, a ne cijeloj stranici.

Jedan se ISSN dodjeljuje svim online verzijama sa istim naslovom:
digitalizovanim iz štampane verzije, onim koje su “rođene digitalne” (born digital), verzijama koje su u isto vrijeme dostupne, a u različitim su kodiranim formatima (npr. PDF ili HTML), kao i verzijama za mobilne aparate, e-čitačima itd.

Ako je materijal u mikroformi, koristi se ISSN dodijeljen štampanoj verziji.

ROAD, Directory of Open Access scholarly Resources (Direktorij naučnih serijskih publikacija otvorenog pristupa)

ROAD je usluga koju pruža ISSN Međunarodni Centar uz podršku Komunikacijskog i Informacijskog sektora UNESCO-a. Pokrenut u decembru 2013. godine, ROAD pruža besplatan pristup onim ISSN bibliografskim zapisima koji opisuju naučne izvore u otvorenom pristupu: časopise, monografske serije, zbornike radova s konferencija, akademske repozitorije i naučne blogove.
Ove zapise, stvorila je ISSN mreža (93 nacionalna centra u svijetu + Međunarodni centar), obogaćeni su podacima izvučenim iz indeksnih baza podataka i baza apstrakata, direktorija (DOAJ, Latindex, The Keepers register) i citatnih baza časopisa (Scopus). ROAD odgovara djelovanju UNESCO-a u promicanju otvorenog pristupa naučnim izvorima. ROAD je komplementarni Globalni portal otvorenog pristupa (GOAP) koji je razvio UNESCO i pruža prikaz stanja naučnih informacija otvorenog pristupa u cijelom svijetu.

Glavna uloga ove baze podataka je besplatan pristup dijelu bibliografskih zapisa ISSN Registra u koje se ubrajaju naučni časopisi, zbornici radova i zbornici radova sa naučnih konferencija, akademski repozitoriji, te od 2014. monografske serije.
U ROAD su uključeni jedino zapisi naučnih publikacija (sa ISSN-om dodijeljenim od strane Nacionalnog ISSN Centra ili Međunarodnog ISSN Centra) koje i same imaju besplatan pristup svim svojim brojevima. Pomoću ove baze se svi svjetski online akademski izvori sa otvorenim pristupom nalaze na jednom mjestu, također se dobija i informacija o kvaliteti građe i naučnoj produkciji, kao što se i pokazuje novi način upotrebe ISSN-a (prikupljanje informacija iz različitih izvora).

Nacionalni ISSN Centri svoj doprinos daju identifikacijom online izdanja kada se ISSN dodjeljuje, te se u zapise dodaje poseban kod za serijske publikacije otvorenog pristupa.

Kriteriji za uključivanje u ROAD

ROAD uključuje bilo koju vrstu online naučnih izvora: časopise, blogove, monografske serije, konferencije, institucionalne repozitorije, kontinuirane integracijske izvore poput baza podataka;

  • pristupačnost: sav sadržaj mora biti u otvorenom pristupu, isključujući potrebu za registriranjem;
    sav sadržaj (članci, teze, radni članci) dostupan je od početka publikacije do posljednjeg broja; izvor mora imati svoj URL;
  • izjava o licenci: otvorenu licencu i politiku otvorenog pristupa treba opisati na web-stranici;
  • definicija izvora: izvor bi trebao opisati svoj cilj ili uredničku politiku, tematsku pokrivenost i ciljnu publiku, koja bi trebala biti prvenstveno na nivou istraživanja;
  • sadržaj: sadržaj mora biti akademske ili naučne prirode u svim poljima znanja;
    u vrijeme podnošenja zahtjeva za ISSN ili retrospektivnih unosa u ROAD, svaki broj izvora mora sadržavati najmanje pet (5) članaka (originalnih, preglednih članaka ili eseja);
  • urednička odgovornost: u izvoru bi trebalo poimence navesti osobu koja ima uredničku i naučnu odgovornost i koja upravlja izdavanjem. Za časopise treba navesti osobe koje čine urednička tijela (redakcija, uredničko vijeće, urednički odbor ili druga imena) i institucionalne afilijacije navedenih osoba;
  • akademska afilijacija: izvor mora imati jasno izraženu akademsku afilijaciju (puno ime, lokacija);
    institucija može biti javna (univerzitet ili istraživački centar) ili privatna (učeno društvo, odbor ili udruženje);
  • izdavač / pravni subjekt izvora: časopisi bi trebali istaknuti naziv tijela ili institucije koja ih izdaje, kao i njihovu punu fizičku adresu i web-stranicu;
    navođenje ISNI-ja preporučuje se ako je tijelo ili institucija koja je izdavač identificirana ISNI-jem (International Standard Name Identifier);
  • lociranje izvora: država navedena na obrascu za ISSN ili ROAD te na web-stranici izvora je zemlja u kojoj je izdavač ili pokrovitelj izdanja koje izdaje registrovan i obavlja svoje akademske i izdavačke aktivnosti;
    osim toga, nadležni centar za ISSN može zahtijevati od izdavača da dostavi dokaz o upisu u registar izdavača koji objavljuje priznata nacionalna institucija ili udruženje izdavača ili univerziteta;
  • stručna recenzija: za časopise, postupak koji se koristi za odabir članaka za objavljivanje trebao bi biti detaljno opisan na web-stranici časopisa;
  • etički kodeks i indeksiranje: časopis treba spomenuti standarde ili etičke kodekse koje koristi (COPE, OASPA, Think. Check. Submit. itd.) i indeksne servise u kojima se navodi;
  • upute autorima: časopis bi trebao dati jasne i iscrpne upute autorima, uključujući informacije o autorskim pravima i naknadama za objavljivanje;
    ako nema naknada, to treba biti jasno navedeno.

Svi navedeni elementi informacija moraju biti provjerljivi i javno dostupni na web-stranici izvora.

ISSN centri mogu zadržati pravo provjere usklađenosti s ovim kriterijima na bilo koji način prema vlastitom nahođenju. ISSN centri mogu odbiti indeksirati publikacije u ROAD koje nisu izravno povezane s akademskom institucijom, bez obzira na domenu znanja.

Napomena

Elektronska verzija može biti urađena na dva načina:
Časopisu je posvećena potpuna web stranica;
Časopis je dio stranice.

Ako je na stranici samo časopis, mora imati header na kojem je naznačen naslov koji se grafički ističe.
I taj header mora biti prisutan bez obzira da li gledate arhivu, najnoviji broj publikacije ili impressum.

Važno je da časopis ima i arhivu starijih brojeva (kada je u pitanju novi časopis, arhivi se poslije dodaju stariji brojevi, a npr. na naslovnoj stranici se nalazi najnoviji broj).

Ako serijska publikacija nosi i ISSN i ISBN oznaku, što je slučaj sa monografskim serijama, obje oznake se trebaju pojaviti zajedno, svaka sa svojim prefiksom (ISSN ili ISBN). Kada publikacija sadrži naslove glavne zbirke i podzbirke, ISSN oznaka se treba odštampati na publikaciji, a trebala bi se razlikovati ili dodavanjem ključnog ili skraćenog ključnog naslova nakon relevantnog broja ili štampanjem iste što je moguće bliže aktualnim naslovima.

Kada se publikacija objavljuje na različitim medijima za koje se dodjeljuju različiti ISSN-ovi, na publikaciji se štampaju ISSN-ovi svih izdanja, svaki sa dodatnim podacima.

Primjer 1:
ISSN 1986-6135 (Print)
ISSN 1986-6135 (Online)

Primjer 2:
Online publikacija: ISSN 1986-6135
Print publikacija: ISSN 1986-6135

Kako dobiti ISSN?

Svaka serijska publikacija dobija ISSN pred početak izlaženja, ili bilo kad u trenutku izlaženja, čak i kad je publikacija već prestala izlaziti.
Bosanskohercegovački izdavači, ali i drugi korisnici (biblioteke, centralni katalozi, dokumentacioni centri, baze podataka, pretplatničke agencije, poštanske službe) mogu dobiti ISSN broj u ISSN centru Bosne i Hercegovine.

  1. Za publikacije koje već izlaze (štampane publikacije i publikacije na CD-ROM-u, DVD-ju itd.)
    uz ispunjeni obrazac dostaviti prvi i posljednji broj publikacije, te pošaljite na poštansku adresu ISSN centra Bosne i Hercegovine.
  2. Za publikacije koje još ne izlaze (štampane publikacije i publikacije na CD-ROM-u, DVD-ju itd.)
    uz ispunjeni obrazac dostaviti radnu verziju naslovne stranice, impresuma i sadržaja prvog broja, te poslati elektronskom poštom i originale poštom.
  3. Za online građu dovoljno je ispuniti obrazac (građa mora biti postavljena na stranice, tj. publikacija mora imati najmanje pet članaka u jednom broju).
  4. Za digitalne reprodukcije ugašenih štampanih publikacija dovoljno je ispuniti obrazac, te na njega dodati:
    • Mjesto reprodukcije;
    • Ko je odgovoran za reprodukciju;
    • Datumi kada se publikacija reprodukovala;
    • Datumi ili dosljedne oznake reproduciranih brojeva.

Napomena: ako se obrazac šalje putem elektronske pošte, mora biti skeniran.

Kada se ISSN mijenja?

Pošto je ISSN vezan isključivo za naslov publikacije, on se mora promijeniti onoliko puta koliko je publikacija promijenila naslov.
Promijenjeni naslov se obrađuje kao i nova publikacija iako izlazi kao nastavak prethodne ili je sa prethodnom drugačije povezan. Zbog toga se ne preporučuje često mijenjanje naslova.

ISSN i bar kôd

Na osnovu ISSN oznake izrađuje se i GTIN 13 (Global Trade Item Number/ Jedinstveni broj trgovačkih jedinica) bar kôd. To je jedinstveni sistem označavanja proizvoda. Koristeći brojčani niz štamparije izrađuju master filmove kako bi se kodovi mogli štampati na svakom primjerku serijske publikacije.
Bar kôd, poput dodijeljenog ISSN-a, vrijedi sve dok se ne promijeni naslov publikacije. Agencija koja definira specifikacije za bar kôdove je GS1-Global Standards One.

Bar kôd se sastoji od nekoliko elemenata:

977 je prefix za serijske publikacije (3 broja), sljedećih sedam brojeva pripadaju ISSN broju (bez crtice između njih, i zadnjeg broja (7 brojeva)), sljedeća dva broja, 11 i 12 variraju (izdavač može u njima da naznači cijenu publikacije ili jednostavno da stavi dvije nule), te software „Modulo 10“ izračuna zadnji broj (tzv. check digit (1 broj)).

Da biste bar kôd izračunali ili provjerili, možete koristiti simulator na web stranici GS1 (https://www.gs1.org/services/check-digit-calculator).

Bar kôd GTIN 13 može se dopuniti dodatkom od 2 ili 5 znamenki koji obično označavaju broj izdanja.

ISSN UPITNIK