KOMISIJA ZA OČUVANJE NACIONALNIH SPOMENIKA BOSNE I HERCEGOVINE PROGLASILA JE 2020. GODINE SPECIJALNE ZBIRKE NUBBIH NACIONALNIM SPOMENIKOM BOSNE I HERCEGOVINE
Specijalne zbirke Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine
Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine kroz obavezni primjerak prikuplja građu koja je izdata u BiH, ali takođe prikuplja i građu koja je nastala u drugim državama i na drugim jezicima. Svojim radom i funcijom u društvu NUB BiH je nezaobilazna stanica za svakog ozbiljnijeg istraživača i svakog građanina koji ovdje može pronaći građu koju ne posjeduju druge biblioteke.
Poseban i izuzetno važan odjel NUB-a svakako su Specijalne zbirke koje čuvaju najstariju i najvrijedniju građu koju posjeduje biblioteka. Zbog vrijednosti građe koje posjeduju Specijalne zbirke su uvrštene u nacionalne spomenike Bosne i Hercegovine.
Podijeljene su u pet podzbirki:
- Zbirka stare i rijetke knjige,
- Rukopisna zbirka i Arhiv,
- Kartografska zbirka,
- Grafička zbirka,
- Muzička zbirka
ZBIRKA STARE I RIJETKE KNJIGE
Odjeljenje za staru i rijetku knjigu i rukopise formirano je 1951. godine. Najveću vrijednost u zbirci zauzimaju prve štampane knjige, inkunabule, kojih biblioteka ima četiri. U inkunabule se ubrajaju publikacije koje su štampane od Gutenbergovog izuma štamparije, tačnije od 1450-ih do 1500. godine. Inkunable predstavljaju izuzetno cijenjeno kulturno blago za evropsku historiju.
Period 17. i 18. stoljeća u BiH obilježen je, između ostalog, knjigama bosanskih franjevaca, među kojima naročito ističemo djela Matije Divkovića štampana bosančicom. Matija Divković prvu svoju knjigu, Nauk krstijanski, štampao je u Veneciji davne 1611. godine. Tu su i brojna djela Ivana Ančića, Stjepana Margetića, Pavla Posilovića, Ivana Bandulovića, Tome Babića, Jerolima Filipovića, Marka Dobretića, i drugih.
Štamparstvo u BiH dolazi tek u 19. stoljeću, kada nastaju i prvi štampani udžbenici u BiH. NUB BiH posjeduje publikacije štampane u Sopronovoj pečatnji, Vilajetskoj štampariji u Sarajevu, Tiskari Franje Milićevića u Mostaru, itd. Iz Vilajetske štamparije proizašle su publikacije na svim pismima koja su se tada koristila na ovim prostorima. Publikacije iz ovog perioda veoma su značajne za našu kulturno-historijsku baštinu.
Nauk krstjanski iz 1611. godine
RUKOPISNA ZBIRKA I ARHIV
Rukopisna zbirka posjeduje oko hiljadu kodeksa pisanih uglavnom na orijentalnim jezicima, arapskom, turskom, perzijskom, te jedan manji broj na latinskom i grčkom te jezicima naših naroda. Pored arapskog pisma zastupljena je latinica, starocrkvena ćirilica, bosančica i arebica.
U okviru Rukopisne zbirke smještena je Arhivska zbirku koja je sačinjena od nekoliko tematskih cjelina kao što su arhiv Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka, dr. Jovana Kršića, kulturno-prosvjetnih društava Napredak i Prosvjeta, te oko 300 dokumenata Poljičke republike pisanih bosančicom.
DALĀ’IL AL-ÊAYRĀT WA ŠAWĀRIQ AL
ANWĀR FĪ ÈIKR AÔ-ÔALĀT ‘ALĀ AN-NABI YY AL-MUÊTĀR
Zbirka salavata poznata pod imenom
لائل
الخيرات (Delail el-hajrat) koju je sabrao Muõam mad b. Sulaymān b. ‘Abdurraõmān al-Ğazūli, umro 870/1465. godine.
KARTOGRAFSKA ZBIRKA
U Kartografskoj zbirci posebnu pažnju poklanjamo nacionalnom fondu, tj. kartama na kojima je prikazana Bosna i Hercegovina. U fondu Kartografske zbirke nalaze se sve vrste karata (od 16. do 21. st), atlasi i turistički vodiči, referentna literatura. Najveći dio fonda čine karte zemalja Jugoistočne i Južne Europe, a od toga najviše je karata Jugoslavije, Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja.
Theatrum Orbis Terrarum iz 1570. godine
GRAFIČKA ZBIRKA
U grafičkoj zbirci sakupljaju se: plakati, kalendari, razglednice, grafičke mape, katalozi izložbi, fotografije poznatih ličnosti, portreti i ostala neknjižna građa i referensna literatura iz oblasti umjetnosti. U zbirci se nalaze portret Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka (sarajevskog gradonačelnika i leksikografa), slika u ulju Romana Pertovića, te Safeta Krupića Pejsaž sa Une, grafičke mape sa radovima bosansko-hercegovačkih grafičara i dr., stare razglednice Sarajeva i kulturno-historijskih spomenika (Austro-Ugarskog perioda), te ostalih gradova u Bosni i Hercegovini.
Sarajevo: Marijin dvor i Halidov dvor
MUZIČKA ZBIRKA
Muzička zbirka je u potpunosti uništene tokom spaljivanja Nacionalne biblioteke '92. godine. Od tada se kontinuirano radi na njenoj obnovi. Trenutno zbirka broji oko 3 hiljada gramofonskih ploča, oko hiljadu obrađenh knjiga i muzikalija, te manji broj CD-ova, DVD-eva, audio i video kaseta...
Nedostatak osoblja onemogućava kontinuirani rad na obradi prikupljene građe, dok nedostatak finansija onemogućava kontinuiranu nabavku nove građe. Ipak, shodno okolnostima, možemo biti ponosni na građu koja je prikupljena i obrađena za Muzičku zbirku.
Kolekcija gramofonskih ploča
Kontakt
Telefon: +387 33 275 346
+387 33 275 305
Osobe za kontakt: Muamera Smajić
Teufik Osmanović