Eminentni skup profesora, stručnjaka, gostiju pozdravio je direktor NUB BiH dr. Ismet Ovčina. Podsjetio je da bh. biblioteke učestvuju u sistemu COBISS od 1988. godine. Od 1998. godine COBISS je ponovo prihvaćen od svih javnih univerziteta i brojnih biblioteka iz BiH. Te godine osnovan je i COBISS centar, čiju je ulogu 2005. godine preuzela Virtualna biblioteka BiH.

 

- Danas je u sistem COBISS.BH uključene 73 biblioteke, među kojima su nacionalna, javne, fakultetske i specijalne biblioteke, od kojih su najbrojnije članice Univerziteta u Sarajevu. Osnovna misija COBISS sistema jeste automatizacija svih procesa rada u bibliotekama kao uslova i zahtjeva savremenih bibliotečkih tokova. Kroz ovaj sistem, omogućena je standardizirana i uzajamna obrada bibliotečke građe, ujednačeno vođenje kataloga i bibliografija, te računalna i komunikacijska povezanost biblioteka – istakao je Ovčina.

 

Prisutne je pozdravio i dr. Aleš Bošnjak, direktor IZUM-a iz Maribora, u čijem okrilju djeluje sistem COBISS, koji je govorio o implementaciji sistema COBISS u regionu, njegovom razvoju i perspektivama.

Po riječima rektora UNSA prof. dr. Rifata Škrijelja, implementacija COBISS sistema na UNSA donijela je značajne prednosti uključujući bolju organizaciju i pristup informacijama.

- Od 28 biblioteka, čak 27 su postale članice tog sistema, što svjedoči o uspješnosti i korisnosti COBISS-a. Ovaj integralni sistem ne samo da poboljšava dostupnost informacija, već i omogućava lakše upravljanje bibliotečkim fondovima – kazao je Škrijelj u izjavi za Fenu.

Pored COBISS-a, dodao je, značajan korak naprijed predstavlja i implementacija Informacionog sistema o istraživačkoj djelatnosti u BiH, ECRIS BiH.

- U zadnjih godinu dana, UNSA je unio 501 novi profil istraživača i ažurirao više od 600 postojećih profila koji su afilijacijom vezani za UNSA - naglasio je Škrijelj.

COBISS povezuje 1.500 biblioteka u osam država: Slovenija, BiH, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Bugarska, Albanija, Kosovo.

Koordinator mreže COBISS net Davor Bračko iz Maribora pojasnio je ulogu nacionalnih biblioteka u sistemu COBISS, te kazao da je to uzajamni katalog svih bibliografskih zajednica koje bilioteke u tim državama imaju.

Svaka država, biblioteka, koja je uključena u COBISS net mrežu, kada dobijaju knjige, disertacije, magazine itd, one prave bibliografski zapis. Biblioteka koja prva primi knjigu, ona radi bibliografski zapis, pohrani ga u uzajamni katalog iz kojeg ga može svih 1.500 biblioteka preuzeti.

- Dodatna vrijednost COBISS-a, naglašava on, je da studenti naprimjer, u potrazi za nekom knjigom, stručnom literaturom, imaju pristupa COBISS-u. Dovoljno je samo da ukucaju traženi pojam, napr. Sarajevo i tu će naći sve biblioteke koje su u tom gradu ili državi i mogu besplatno pristupiti biliotečkom fondu – naglasio je Bračko u izjavi za Fenu.

Korisnikom COBISS-a, dodao je, može se postati još od polaska u vrtić, pa dalje tokom čitavog školovanja, što je izvrsnost COBISS-a jer tako mogu imati lakši i brži pristup potrebnim zadaćama, diplomskim radovima, disertacijama itd.

U sklopu manifestacije "COBISS dani 2024” otvorena je i Izložba "Bosanskohercegovačka nacionalna bibliografija".

Izvor teksta: FENA