Direktor Ovčina, iz opravdanih razloga i neodložnih obaveza nije mogao fizički prisustvovati Festivalu, ali je tekst koji je poslao pročitala moderatorka Stanka Rađenović Stanojević iz Narodne biblioteke Budve. Dr. Ovčina je naglasio da će uvijek podržati svaku inicijativu i projekat koji doprinosi otvaranju, približavanju i integraciji.

Tekst prenosimo u cijelosti:

"Knjige, biblioteke i kultura univerzalne su vrijednosti civiliziranih društava i neprocjenjiv i neiscrpan izvor multidisciplinarnog intelektualnog i duhovnog razvoja čovječanstva. U pisanoj dokumentarnoj baštini od prapočetka do danas prepoznaju se biće i bitak naroda, njihove historije, opseg obrazovanja, nauke i kulture.

Biblioteke čine neophodnu i nezamjenjivu komponentu kulturne, obrazovne i informacijske infrastrukture jednog društva. Uz to, one predstavljaju nezamjenjiv dio kulturne baštine. Biblioteke kao institucije koje se bave organiziranjem znanja i informiranja u uzajamnoj su komunikaciji, saradnji, razmjeni i koordinaciji i idealna su mjesta za susretanja i druženja različitih kultura, promoviranje i razmjenu ideja i informacija

Kao direktor Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine, imam obavezu istaknuti imperativ i misiju naše institucije, a to je, prije svega, promoviranje ideje zajedničkog života posredstvom kulture, o čemu zorno svjedoče fondovi iz naših zbirki, koje baštinimo i ljubomorno čuvamo i dajemo na korištenje svim zainteresiranim. Iznenađujuće je koliko su naše, naizgled drugačije kulture, ustvari zajednička kultura, sa svim elementima različitosti. Mi smo ovdje uvijek dijelili istu ili sličnu sudbinu. Građa koju baštini Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine potvrđuje koliko su naše sudbine i životi isprepleteni u svim sferama, posebice u kulturi. A zašto ponajviše u kulturi? Upravo zato što je kultura, mnogo više od svih drugih manifestacija ljudskog duha i djelovanja, najviše naklonjena idejama integracije, jer je kultura, očigledno, svjesnija bivstvujuće esencijalnosti suživota. Ustvari, to više nije život jednih sa drugima ili jednih pored drugih, već nešto više, dragocjenije i humanije od toga.

U tragičnom ratu 90-ih, zajednički život i historija nastojani su izbrisati od onih koji su željeli pokazati kako mi ovdje ne možemo i ne trebamo zajedno živjeti. Upravo zbog toga je prva na udaru bila Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine koja je 1992. godine spaljena u zgradi Vijećnice, kada je uništeno otprilike 80% bibliotečkog fonda. Zašto baš Nacionalna i univerzitetska biblioteka? Po svemu sudeći zbog toga što je dokumentarno naslijeđe Biblioteke svjedočilo našu zajedničku, a ne odvojenu historiju. Srećom, sačuvano je dovoljno toga što potvrđuje našu suštinsku isprepletenost. Upravo Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine i njeni fondovi svjedoče da je bogatstvo Bosne i Hercegovine ujedno i u punom pravu bogatstvo i svih drugih naroda, nacija i kultura i da izolovanost i zatvorenost u vlastite ekskluzivističke samoprojekcije ne vodi napretku.

U ovoj plemenitoj misiji, Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine nastoji u svome kapacitetu i misiji kulture, obrazovanja i nauke očuvati i promovirati istinske humanističke vrijednosti koje ponekad iščezavaju u pokušaju da se mjera ljudskosti svede na jedan narod, jednu naciju i jednu kulturu. Mi dokazujemo kako su heterogenost i pluralizam vrijednosti same po sebi i u toj misiji ćemo istrajati.

U prilog tome i za kraj, želim istaknuti da Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine ima potpisan sporazum i respektabilnu saradnju sa svim nacionalnim, odnosno državnim bibliotekama država koje su nastale raspadom bivše Jugoslavije."

Festival je na programu do 13. septembra, u organizaciji Narodne biblioteke Budve i Udruženja izdavača i knjižara Crne Gore, uz pokroviteljstvo Turističke organizacije opštine Budva.