U sjećanju svijeta, prirodne ili ljudske krize ili čak katastrofe često su dovele do gubitka važne kulturne baštine. Uz rusku invaziju na Ukrajinu i prijetnju koju ona potencijalno predstavlja i za Baltik, pitanje spremnosti za izvanredne situacije, posebice vojne napade, i spremnost za spašavanje kulturne baštine u takvim izvanrednim situacijama trenutno je akutno i treba ga zajednički rješavati kao pitanje hitnost. Dokumentarna baština koju čuvaju institucije pamćenja posebno je krhka, a značajni artefakti u muzejima i bibliotekama podložni su raznim rizicima.

Pozvani gosti na ovoj značajnoj Konferenciji, među kojima i dr. Ismet Ovčina, direktor Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine, prisutnima su se obratili putem aplikacije Zoom.

Dr. Ovčina govorio je, osvrnuvši se na sudbinu Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine, šta se zapravo dešava i zbog čega zapravo dolazi do situacije u kojoj smo primorani spašavati kulturnu baštinu. U svom obraćanju, dr. Ovčina kaže da ova tema obuhvaća vojno-političke, kulturne, historijske, društvene, pravne, ekonomske i psihosocijalne odrednice. Iako postoji očit nesklad između „rata“ i „kulture“, ti se pojmovi često kombiniraju u istom diskursu. Svaki rat neizbježno donosi patnju, uništenje i na kraju pustoš. Nasuprot tome, kultura u svakom svom aspektu (arhitektonskom, književnom, glazbenom, umjetničkom i drugom) donosi duhovni užitak i obogaćenje. Svaki oblik kulturne baštine (materijalne ili nematerijalne), u bilo kojoj civilizaciji, zahtjeva određeno vremensko razdoblje da se razvije. Kulturna baština, koja bi prema Haškoj konvenciji iz 1954. godine trebala biti zaštićena, često je bila izravna meta agresije. Konvencija, između ostalog, zabranjuje korištenje spomenika i kulturne baštine u vojne svrhe. No, unatoč svim konvencijama koje štite kulturnu baštinu, svjedoci smo flagrantnog kršenja odredbi ovih dokumenata.

Također, prisutni su upoznati da je Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine odmah nakon razornog granatiranja i požara 1992. godine pristupila rekonstituciji i rekonstrukciji uništenog bibliotečkog fonda. Pomoć su pružile biblioteke i bibliotekari iz Evrope i svijeta. Djelatnost i funkcije Biblioteke su sanirane, značajan dio bibliotečkog fonda je zamijenjen, procedure i oprema su pojednostavljeni, a osoblje osposobljeno po savremenim profesionalnim standardima. I pored apokaliptične štete, Biblioteka danas čuva najdragocjenije primjerke bosanskohercegovačke riznice: rukopise, inkunabule, raritete, grafičke i kartografske zbirke, čije je očuvanje ponos i ogromna odgovornost Nacionalne i univerzitetske biblioteke. Bosne i Hercegovine. Sačuvan je dio vrijednih predmeta iz arhivskih zbirki: arhiva dokumenata pisanih na bosančici Poljičke republike, arhivi Silvija Strahimira Kranjčevića, Mehmed-bega Ljubušaka i Jovana Kršića. Sačuvani su i rukopisi, pjesme, fotografije književnika Alekse Šantića i Svetozara Ćorovića itd. Sačuvana je zbirka rukopisa, rukopisi na orijentalnim jezicima i Kur'an Huseina Bošnjaka. Neki od sačuvanih predmeta iz zbirke rijetkih knjiga su: inkunabule, djela bosanskih franjevaca (od 17. stoljeća nadalje (Matija Divković i drugi), jevanđelje iz Mrkšine crkve (16. vijek), Srbulje, publikacije štampane u Sopronovoj štampariji , štamparija Vilajet (prvi udžbenici, službene publikacije, periodika i dr.), prvi bosanskohercegovački časopisi i novine (Bosanski prijatelj, Bosanski Vjestnik, Sarajevski cvjetnik, Bosna, Neretva i dr.)

Danas, Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine jedna je od najznačajnijih čuvara kulturno – historijske baštine Bosne i Hercegovine, a u tom kontekstu njene Specijalne zbirke proglašene su 02. jula 2020. godine nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Blago  Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine svjedoči o prošlosti naše zemlje i naroda koji u njoj žive. Ovo blago je naše naslijeđe iz prošlosti, ono što živimo danas i ono što moramo prenijeti i ostaviti budućim generacijama. Blago NUBBiH je nezamjenjivi resurs i svjedok prošlih vremena i inspiracija za budući život, rad i napredak.

Na kraju 20- minutnog izlaganja, učesnici Konferencije su izrazili zahvalnost Ismetu Ovčini na pomenutoj prezentaciji, dokumentovanom svjedočenju o ratnom stradanju NUBBiH, te apelu da se zaštita kulturne baštine tretira kao zaštita civilizacijskih dostignuća.