Ovom prigodom priređena je i izložba na kojoj su publici prezentirani originalni dokumenti, isprave Poljičke republike, a obrađeni su u promoviranoj publikaciji koja je rezultat projekta Čuvanje, zaštita i prezentacija dokumenata iz Arhiva Poljičke republike pisanih bosančicom.

Posjetioci su na izložbi upoznati sa osnovnim detaljima vezanim za kolekcionara Aleksandra Poljanića, način na koji je biblioteka došla u posjed ovih dokumenata, i Poljičkoj republici i dokumenatima nastalim na ovim prostorima, hrvatsko ćiriličnim ispravama iz novovjekovnoga perioda, a kojih NUBBIH ima ukupno 293.

Isprave ove zbirke bile su u vlasništvu Aleksandra Poljanića (1884–1948), nekadašnjega dugogodišnjeg direktora Zemaljske banke za Bosnu i Hercegovinu i znamenitoga kolekcionara. Aleksandar Poljanić rođen je 1884. godine u Gradačcu, gdje je završio osnovu školu, a realnu gimnaziju u Zagrebu. U Beču je studirao na Trgovačkoj akademiji kao stipendist bosanskohercegovačke Zemaljske vlade, a jedno vrijeme studirao je i na zagrebačkom Mudroslovnom fakultetu. Nakon studija vratio se u Bosnu, gdje je dugo godina radio kao direktor Zemaljske banke za BiH. Sakupljanjem kulturnoga blaga počeo se baviti veoma rano, a za sakupljački interes sarajevskog bankara pročulo se nadaleko.

Najveći broj dokumenata navedene zbirke čine kupoprodajni ugovori, ali se tu nalaze založnice, oporuke (testamenti), darovnice, naredbe, odluke, potom razni ugovori o podjeli imovine, posudbi, zamjeni, kao i knjižice računa itd. Velika većina dokumenata pisana je na papiru, dok je nekoliko njih sadržano na pergamentu. Najstariji dokument iz Poljanićeve kolekcije, je kupoprodajni ugovor (Ms 959) sačinjen 22. februara 1507. godine u Dubravama, te isprava (Ms 960) koja datira 10. maja 1522. godine nastala u Gati.

Znatan broj ovih dokumenata do sada nije prezentiran niti objavljivan, a potreba za njihovim predočavanjem, kako naučnoj zajednici tako i široj javnosti, javlja se već odavno.