• (+387) 33 275 300
  • ured.direktora@nub.ba
  • Ponedjeljak - Petak
    07:30 - 18:00

RAZGOVOR O TEMI ZNAČAJ NAUKE/ZNANOSTI U RAZVOJU FUNKCIONALNIH ZNANJA I VJEŠTINA UČENIKA I STUDENATA

10 Juni 2021 Novosti 606 Views

IMG 2127

 

SARAJEVO, 9. juna (FENA) - Znanje koja treba da osvajamo svakog dana, jedni s drugima, mora biti etički i moralno potkrijepljeno, pa će svijet biti lijepo, ugodno i pitomo mjesto za život - izjavio je akademik Rešid Hafizović tokom današnjeg skupa u sjedištu Nacionalne univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine u Sarajevu povodom štampanja Zbornika 'Značaj nauke/znanosti u razvoju funkcionalnih znanja i vještina učenika i studenata'.

Hafizović, jedan od autora radova objavljenih u Zborniku, napominje da znanje jeste prvorazredna vrijednost, ali i da je podložno zloupotrebama kao i svaka druga vrijednost, naročito ako je zapravo poluznanje, a pritom lišeno etičnosti i moralne krijeposti.

Koliko znanje o nekim vještinama može biti destruktivno ako je lišeno etičkih i moralnih načela, iskusila je i Bosna i Hercegovina tokom nedavne agresije, napominje ovaj akademik.

Iznimno je važno, po njegovim daljnjim navodima, tokom cjeloživotnog učenja i sticanja istinskih znanja, usvajati još i moralna i etička načela.

Univerzitetska profesorica Lamija Tanović čiji je rad također objavljen, smatra da je predstavljeni Zbornik izvanredno štivo.

Ona je govorila i o uvođenju STEM filozofije kao putu za realizaciju jednog od proklamovanih ciljeva obrazovanja – razvoju ekonomije zasnovane na znanju.

U kontekstu dosezanja željenog cilja, iznimno je važno modernizovati način obrazovanja i samih nastavnika u pripremi za njihovu vrlo specifičnu ulogu prenosilaca znanja učenicima.

Tanović smatra da slabosti te karike u obrazovnom lancu daju loš ishod - učenici, iako u bh. obrazovnom sistemu provode puno vremena u školama, nisu dovoljno osposobljeni za inovacije, 'što znači da loše učimo đake'.

Jedan od načina za popravljanje stanja, kako bi stečena znanja bila upotrebljiva, jeste modernizacija procesa obrazovanja nastavnika, ne samo učenika i studenata, stav je akademkinje Tanović.

Po njenim riječima, ohrabruje što su zadnjih nekoliko godina aktuelni inovativni projekti u tom pravcu, od kojih su dva i trenutno u provedbi - 'Tabla' i 'Obrazovanje za zapošljavanje'. Nude silne mogućnosti za modernizaciju obrazovanja nastavnika.

I akademkinja Adila Pašalić Kreso, također autorica jednog od radova, objavljeni Zbornik smatra dragocjenim štivom jer vrvi idejama i iskustvima nastalim na osnovu pomnog proučavanja slabosti bh. obrazovnog sistema i načina kako ih prevazići.

Trenutno vlada oskudica pedagoško-psihološke, didaktičko-metodičke literature, koja unapređuje nastavni proces, ističe Pašalić Kreso i dodaje da Zbornik treba da otvori vrata literarnoj produkciji i u ovoj oblasti.

Uz mnogo drugih elemenata, Zbornik sadrži ideje o tome kako unaprijediti funkcionalna znanja i vještine te uključiti učenike i studente u odgovarajuće projekte.

Obaveza je razvijati u obrazovnom procesu ono što dovodi do ispravnog odnosa društvenih zajednica jednih prema drugima te odnosa čovjeka prema prirodi budući da prirodu treba očuvati jer 'mi nismo vlasnici nego smo je posudili od narednih generacija', ističe ova akademkinja.

To su neka od temeljnih polazišta koja doprinose odgoju, dva ključna momenta, po njenim daljnjim navodima, 'oko kojih moramo naoružati nastavnike'. Nije dovoljno da nastavnici samo poznaju dobro njihovu struku već treba vidjeti kojim još kompetencijama ih opskrbiti u željenom ishodu obrazovnog procesa.

Zbornik 'Značaj nauke/znanosti u razvoju funkcionalnih znanja i vještina učenika i studenata' objavili su kao suizdavači Federalno ministarstvo nauke i obrazovanja te Nacionalna univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine.

Današnji događaj nije bio klasična promocija, već razgovor o tom izdanju, nastalom nakon što naučno savjetovanje o navedenoj temi, iako je bilo planirano za prošlu godinu, nije održano zbog pandemije COVID-a, pa su suizdavači odlučili objaviti planirane radove na jednom mjestu, u pisanoj formi.

Stoga je među učesnicima današnjeg skupa najviše bilo autora tekstova objavljenih u Zborniku, a prisustvovali su i ministrica u Vladi Kantona Sarajevo za nauku, visoko obrazovanje i mlade Melika Husić Mehmedović, brojni drugi članovi akademske zajednice, predstavnici Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, kao i međunarodne zajednice.

Pomoćnik u Federalnom ministarstvu, u resoru za nauku i tehnologije Jasmin Branković, obraćajući se učesnicima skupa, podsjetio je da su svi radovi u Zborniku nastali povodom navedenog naučnog savjetovanja o značaju znanosti u razvoju funkcionalnih znanja i vještina učenika i studenata.

- Aktivan doprinos akademske zajednice suštinskoj transformaciji obrazovnog sistema u Bosni i Hercegovini, oslobođen bilo kakvih dnevno-političkih i ideoloških predrasuda, bio je postavljen kao osnovni cilj planiranog naučnog skupa – rekao je Branković i dodao da je namjera objavljivanja Zbornika potaknuti otvaranje dijaloga i razmjenu iskustava te omogućiti prezentaciju rezultata istraživanja i stavova vodećih stručnjaka s područja društvenih, humanističkih, prirodnih i drugih naučnih disciplina u vezi s ovom temom.

Direktor Nacionalne univerzitetske biblioteke BiH Ismet Ovčina zahvalio je Federalnom ministarstvu za suizdavaštvo u objavljivanju Zbornika čiji će prezentitrani radovi, po njegovom mišljenju, doprinijeti reformi obrazovnog procesa na svim nivoima u BiH.

Ovčina je istaknuo ulogu i odgovornost naučne i akademske zajednice u kreiranju kurikuluma za osnovno i srednje obrazovanje te stvaranju i implementaciji funkcionalno koncipiranih nastavnih planova i programa na visokoškolskom nivou.

Prema saopćenju Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, sudionici današnjeg skupa saglasni su da naučno utemeljene promjene u obrazovnom sistemu na svim nivoima treba da omoguće da obrazovanje uspješno odogovori zahtjevima naučno-tehnološkog razvoja društva u 21. vijeku.

Od obrazovanja se također očekuje da preuzme ključnu ulogu u transformaciji društva, a što treba da ishodi izgradnjom obrazovnih sistema koji kod učenika i studenata potiču razvoj funkcionalnih znanja i vještina. To se posebno odnosi na sposobnost primjene znanja u svakodnevnom životu, kritičko mišljenje, logično rješavanje problema, iznalaženje kreativnih i inovativnih rješenja za različite probleme i izazove, prikupljanje i analizu podataka te otvorenost u saradnji i komunikaciji, odnosno sposobnosti timskog rada, ističu iz Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke.

Tekst preuzet sa: FENA