Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine i Književni korner započinju saradnju kroz program književnih razgovora i promocija, zamišljen kao prostor susreta autora, književnih kritičara i čitalaca.
Prvi program u okviru ove saradnje bit će posvećen romanu „Sandro“ Elvedina Nezirovića, jednog od zapaženijih autora savremene bosanskohercegovačke književnosti. O knjizi će sa autorom razgovarati Elvis Ljajić.
Elvedin Nezirović pripada generaciji pisaca čiji je književni rad snažno obilježen iskustvom Mostara, ratom i njegovim dugotrajnim posljedicama, pitanjima identiteta, pripadnosti, porodične i lične historije. U njegovoj prozi intimna biografija pojedinca nerijetko postaje način da se govori o mnogo širim društvenim i historijskim procesima, dok Mostar istovremeno funkcionira kao konkretan grad, prostor sjećanja i jedno od središnjih mjesta njegovog književnog svijeta.
Rođen je 1976. godine u Mostaru. Diplomirao je bosanski jezik i književnost na Pedagoškoj akademiji te engleski jezik i književnost na Fakultetu humanističkih nauka Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru. Autor je poezije, kratkih priča, eseja i romana, a među njegovim knjigama izdvajaju se zbirke poezije „Bezdan“, „Zvijer iz hotelske sobe“ i „Propovijedanje bluesa“, zbirka priča „Toliko o tome“, knjiga eseja, tekstova i kolumni „Deblokada grada“, te romani „Boja zemlje“, „Ništa lakše od umiranja“, „Ono o čemu se ne može govoriti“ i „Sandro“. Član je P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine.
Za roman „Ništa lakše od umiranja“ dobio je književnu nagradu „Stevan Sremac“, a roman „Ono o čemu se ne može govoriti“ nagrađen je 2022. godine regionalnom književnom nagradom „Predrag Matvejević“. Oba romana našla su se i u izborima za NIN-ovu nagradu: „Ništa lakše od umiranja“ u užem, a „Ono o čemu se ne može govoriti“ u najužem izboru. Nezirović je 2023. godine dobio i Četrnaestofebruarsku nagradu Grada Mostara za dugogodišnji stvaralački rad i javni angažman, dok mu je 2017. godine Centar za mir i multietničku saradnju Mostar dodijelio priznanje „Mimar mira“ za doprinos izgradnji mira, suživota i međunacionalnog povjerenja.
Objavljen 2024. godine, „Sandro“ je Nezirovićev četvrti roman i nastavlja njegovo književno istraživanje novije historije Mostara, ali ovoga puta kroz životnu priču prijatelja iz djetinjstva. U središtu romana nalazi se Sandro, mladić koji početak rata dočekuje u Mostaru bez neposredne zaštite porodice, u trenutku kada njegovo ime, porijeklo i složeni identitet od privatnih činjenica postaju potencijalno presudne kategorije.
Kroz Sandrovu sudbinu Nezirović govori o generaciji čije je odrastanje prekinuto ratom, ali i o mnogo širem pitanju: šta se događa s identitetom pojedinca kada ga historija počne određivati prema pravilima koja sam nije birao. Porodične priče, prijateljstvo, grad, sjećanje i dokumentarna građa u romanu se prepliću s iskustvom nasilja i raspada jednog društvenog svijeta. Upravo taj odnos između privatnog života i velike historije jedna je od prepoznatljivih tačaka Nezirovićeve proze.
Novinarka i kritičarka Šejla Džindo u tekstu o romanu ističe da Nezirovićevi likovi nadilaze vlastite pojedinačne sudbine i postaju ogledalo šireg, kolektivnog iskustva, posebno u načinu na koji porodica, prostor i rat učestvuju u oblikovanju identiteta. Semezdin Mehmedinović, pak, „Sandro“ određuje kao Nezirovićevu do sada najvažniju knjigu, posebno naglašavajući autorovu preciznost u književnom bilježenju Mostara i života njegovih stanovnika.
„Sandro“ je tako istovremeno roman o jednom čovjeku, jednoj generaciji i jednom gradu, ali i knjiga o mehanizmima kojima historija prodire u privatni život. Umjesto velikih historijskih zaključaka, Nezirović polazi od pojedinca i njegovog iskustva, postavljajući pitanja o tome koliko čovjek može birati vlastiti identitet, šta od njega ostaje nakon iskustva rata i na koje načine književnost može sačuvati ono što zvanične historije često ne uspijevaju zabilježiti.
Promocija romana „Sandro“ bit će održana u srijedu, 2. septembra 2026. godine, u 19.00 sati, u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci Bosne i Hercegovine, Zmaja od Bosne 8b, Sarajevo.
Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine i Književni korner pozivaju sve zainteresirane da prisustvuju prvom programu njihove nove saradnje i razgovoru o književnosti, sjećanju, identitetu i gradu koji zauzima centralno mjesto u Nezirovićevom književnom opusu.