Istaknuto je to jučer na ceremoniji u auli Vijećnice, upriličenoj u povodu obilježavanja tužne 30. godišnjice spaljivanja ovog objekta i NUB-a BiH, institucija koje svjedoče o kontinuitetu bosanskohercegovačkog bića i kulturnog identiteta, o stradanju, ali i obnavljanju vrijednosti na kojima se taj identitet temelji.

„Naša je obaveza i mi moramo čuvati, ne samo u ovom slučaju nego svim važnim događajima, kulturu sjećanja na ono što je bilo, da se prenosi na nove generacije i kažemo kako je bilo, ali i da pošaljemo pozitivne poruke“, kazao je Ismet Ovčina, direktor Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine, pred početak obilježavanja 30. godišnjice spaljivanja Vijećnice.

Referirajući se na spomenuti događaj, direktor NUB-a BiH podsjetio je kako je u požaru spaljen veliki dio kulturnog naslijeđa BiH, te da je nepovratno nestalo oko dva miliona bibliotečkih jedinica.

Istovremeno, izrazio je zadovoljstvo činjenicom da je spašeno 19.700 bibliotečkih jedinica iz specijalnih zbirki, koje baštine ono što je dio kulturnog naslijeđa, svjedočeći o onome što je BiH kroz vijekove - zajedničkom životu, multikulturalnosti, multikonfesionalnosti i multietničnosti, odnosno viševjekovnoj tradiciji života naroda i građana ove zemlje.

„Heterogeni i pluralni karakter bh. duhovne tradicije predstavlja suštinu identiteta naše zemlje i ponajviše govori o habitusu i stvarnosti naše zajednice. Postojanje institucija poput ove biblioteke i njenih fondova u velikoj mjeri svjedoči i afirmira vrijednosti na kojima se BiH temelji i kakva ona već vijekovima jeste“, kazao je Ovčina.

U osvrtu na suvremeni trenutak, direktor NUB-a BiH je uputio apel za urgentno rješavanje pravnog statusa i finansiranja ove institucije, te njenog 'vraćanja' u objekat Vijećnice.

Za rješavanje statusa NUB-a BiH pledirao je i njen bivši direktor (u periodu 1993-2005.) Enes Kujundžić, podsjećajući na nesebično zalaganje na planu oživljavanja i razvoja ove institucije u ratnom i postratnom razdoblju i značaj tih napora.

Ocijenio je kako su biblioteke ustanove putem kojih se definira humanistička tradicija jedne zemlje i jednog društva, podcrtavajući kako su radi o ustanovama dugog pamćenja.

„Najtragičnije bi bilo da same institucije koje čuvaju pamćenje budu izložene zaboravu, a to se može desiti ukoliko se NUB BiH ne 'vrati' u Vijećnicu“, poručio je Kujundžić.

Sudionike ceremonije pozdravio je zamjenik visokog predstavnika u BiH i šef Političkog i fiskalnog odjela Tobias Privitelli, prisjećajući se stradanja sarajevske Vijećnice, zdanja koje nosi veliku simboliku, te izražavajući zadovoljstvo njenom uspješnom obnovom.

„OHR posmatra Vijećnicu kao jedan od fundamentalnih simbola historije BiH... To je simbol otpornosti, zajedništva, tolerancije. To nije samo zgrada nevjerovatne ljepote nego i sjecišta kultura. To je i sjecište historije i daje nadu budućim generacijama i bolju budućnost“, kazao je Privitelli.

Pozvao je sve da posjete Vijećnicu i izraze poštovanje ovoj zgradi.

Goran Karanović, stručni saradnik za naučno-istraživačku infrastrukturu i naučni kadar u federalnom Ministarstvu za obrazovanje i nauku, rekao je da je tužan gubitak bilo kakvog djela i biblioteke.

”Gubitak velikog dijela državne biblioteke je strašan. NUBBiH je posebna po svom državnom karakteru. Nemjerljiv je značaj jedne takve biblioteke, institucije za jedno društvo i državu upravo zbog njene uloge, čuvara znanja, prošlosti, traga i pamćenja, jer bez traga i pamćenja nema ni državnosti“, kazao je Karanović.

Rifat Škrijelj, rektor Univerziteta u Sarajevu, kazao je kako oni koji su mislili ”ubiti Bosnu, ubijali su redom njene institucije, pokušavali ubiti”, ali da nisu znali da se ”ne može ubiti biblioteka“.

”Zabluda fašizma i jeste u tome što svoje djelovanje temelji na neobjektivnoj stvarnosti”, kazao je Škrijelj, dodavši kako se knjiga ne može ubiti i da nikada svi primjerci knjige nisu na jednom mjestu.

”Veliki broj knjiga koje su uništene u Sarajevskoj vijećnici, a u sastavu NUBBiH, ponovo su oživjele iz pepela”, istakao je Škrijelj.

Dodao je kako su uposlenici NUBBiH uspjeli restaurirati preostalu građu, ali je 80 posto građe uništeno.

”Rat protiv BiH, koji se vodio, nastavio je da se vodi političkim sredstvima i oni koji danas vode političke borbe protiv BiH, ne finansiraju institucije od državnog interesa u kapacitetu u kojem bi morali i trebali, jer država funkcionira toliko dobro koliko čuva svoje institucije“, kazao je Škrijelj.

Obilježavanje tužne godišnjice propraćeno je brojnim i raznovrsnim sadržajima, uključujući projekciju videomaterijala o spaljivanju NUB-a BiH u Vijećnici, svjedočenjima očevidaca - nekadašnjeg uposlenika Duška Toholja, koji je spašavao knjige, te jednog od vatrogasaca - Omera Šetića.

Između ostalog, promovirana je publikacija NUB-a BiH “Vijećnica - U potrazi za identitetom”.

Ovčina je tom prilikom podsjetio kako je 2007. godine grupa autora - Sonja Polimac, Amra Rešidbegović i on - objavila knjigu o Vijećnici, a 2009. godine je objavljeno slično izdanje. Dodao je kako je danas promovirana treća knjiga.

”Mi smo tu napravili izvod iz naše korespondencije, dopisivanja s nadležnim institucijama, pojedincima koji predstavljaju nadležne institucije u vezi imovinsko-pravnog statusa, koji je nažalost neriješen za nas i ostalih šest institucija kulture od značaja za BiH i o našem povratku”, kazao je Ovčina, koji je priređivač djela.

Poručio je da ne odustaju od borbe i uputio apel da se riješi pravno-finansijski status sedam institucija kulture od državnog značaja (Zemaljski muzej BiH, Historijski muzej BiH, Umjetnička galerija BiH, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Kinoteka BiH, Biblioteka za slijepa i slabovidna lica u BiH i Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH), te da se za NUBBiH omogući ulazak u Vijećnicu.

U sklopu programa upriličena je dodjela zahvalnica, zatim otvaranje prigodnih izložbi, kao i koncert savremene i umjetničke muzike 'No Borders Orchestra', koji će biti uprličen 26. augusta.

Sarajevska Vijećnica otvorena je 20. aprila 1896. godine i od tada je svjedok svih događaja u glavnom gradu BiH. Prvobitno je bila zgrada tadašnje gradske uprave i administracije Sarajeva.

Nakon Drugog svjetskog rata, sve do 1949. godine, služila je gradskoj upravi, kao zgrada Okružnog suda Sarajeva i sjedište Bosanskohercegovačkog sabora, nakon čega postaje Gradska biblioteka, odnosno Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH.

Za vrijeme opsade Sarajeva Vijećnica je bila više puta granatirana, a nakon okončanja rata počela je njena rekonstrukcija. Obnovljena i svečano otvorena 9. maja 2014. godine. Tokom obnove, u svaku prostoriju Vijećnice ugrađen je i jedan stari dio koji je “preživio” požar od prije 30 godina.

Svi dijelovi Vijećnice napravljeni su prema dokumentima i fotografijama izgleda stare Vijećnice pronađenim u Kaptolskom arhivu u Zagrebu, i u njoj se sada čuvaju knjige i rukopisi od iznimne vrijednosti, svojevrsni rariteti.

Izvor: FENA, Oslobođenje, Anadolu Agency (AA)

Ovim putem, Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine želi da se zahvali svim gostima koji su svojim prisustvom uveličali obilježavanje 30. godišnjice od spaljivanja NUBBiH u Vijećnici. Zahvaljujemo se i svim govornicima: Goranu Karanoviću, predstavniku ministarstva za obrazovanje i nauku FBiH, prof. dr. Rifatu Škrijelju, rektoru Univerziteta u Sarajevu, bivšem pomoćniku  direktora NUBBiH (1992) Dušku Toholju, Omeru Šetiću, vatrogascu, mr.sci. Amri Rešidbegović, prof. dr. Adnanu Busuladžiću, a posebno želimo izraziti zahvalnost NJ.E. Dr.Tobiasu Privitelliu, zamjeniku Visokog predstavnika u BiH i Šefa političkog i fiskalnog odjela.

Također, zahvaljujemo na podršci sponzorima manifestacije, kao i svim prestavnicima medija koji su objektivno i blagovremeno informisali javnost te svojim radom i angažmanom omogućili da informacije o navedenom događaju budu dostupne što većem broju građana, a posebno se zahvaljujemo Općini Novo Sarajevo i Bh telekomu .