Bisera Alikadić je pjesnikinja, pripovjedačica, pisac romana, radio drama za djecu i odrasle.

Rođena je u Podhumu kod Livna, 08. 02. 1939. godine. Od 1947. godine živi u Sarajevu. Cijeli radni vijek provela je kao bibliotekarka Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine. Član je Udruženja pisaca BiH i PEN centra BiH. Još kao dijete javlja se u dječijoj štampi. Njena prozna i djela poezije su uvrštena u školsku lektiru u zemlji i regionu.

Često je prisutna na stranicama dječije štampe, na radio i televizijskim emisijama za djecu, te stalni gost u školskim klupama. Bisera je pisac, ali i interpretator svojih djela. Čitajući svoje priče i pjesme s djecom ostvaruje prisan kontakt, tako da mali čitatelji požele biti mali-veliki pisci. Stalno putuje širom Bosne i Hercegovine, čita djeci svoje priče i radove i svojim veselim i pozitivnim stavom prema životu i stvaralaštvu izaziva radost kod djece na način i u duhu Astrid Lindgren.

Za vrijeme opsade Sarajeva 1992.-1995. godine, Bisera je po podrumima i skloništima čitala poeziju djeci, te tako uspjevala iznaniti osmijeh na licu preplašene i gladne djece. I u tako teškim trenucima, kada je svaka fabrika, prodavnica bila zatvorena, a školska nastava se odvijala u skloništima, podrumima i privatnim stanovima, Bisera je objavljivala priče u dječijim novinama.

Izbori iz djela (poezija-proza) prevođeni su na mnoge strane jezike, između ostalih na engleski, njemački, francuski, poljski, italijanski, makedonski, albanski i turski.

Zastupljena je u više antologija, panorama i izbora iz bh. književnosti i književnosti bivše države Jugoslavije. Odlikovana je sa više priznanja i to: „Zlatni broš za umjetnost“ 1999. godine, književna nagrada za najbolja književna ostvarenja „Skender Kulenović“ u 2003. godini, a članovi čitalačkog kluba „Patuljak“ izglasali su je za najboljeg dječijeg pisca 2005. godine.

Saradnik je u najčitanijim časopisima za djecu. Od 2001. godine stalni je saradnik lista „Palčić“. Bisera Alikadić u svojoj poeziji i prozi za djecu potvrđuje visoke estetske domete svog lirskog glasa. Ona ne pjeva u svom dječijem pjesništvu samo da bi odrasle približila djeci ili, pak, djecu odraslima, nego se utapa u svijet dječijih vrijednosti.

Stvaralaštvo za djecu Bisere Alikadić je veoma maštovito, metafora, alegorija, personifikacija, te bi se moglo reći da je njezin ukupan opus književnosti za djecu, i život, u duhu djela i poruke Astrid Lindgren.

Ranko Risojević zauzima izuzetno značajno mjesto u modernoj književnosti Bosne i Hercegovine  svojim knjigama za djecu.

Njegov roman "Dječaci sa rijeke Une" već je godinama na obaveznim listama za čitanje u osnovnim školama. Njegove pjesme i priče uvrštene su u sve značajne antologije dječje književnosti. Njegove radio predstave za djecu, izvedene na Radio Sarajevu, emitiraju se na mnogim evropskim radio stanicama, a predstave se izvode u pozorištima za djecu i omladinu. Dobitnik je izuzetno istaknutih nagrada.

Ranko Risojević rođen je 1943. godine, tokom Drugog svjetskog rata. Odrastao je sam s majkom. Svoje djetinjstvo u gradiću na rijeci Uni opisao je u romanu za djecu i omladinu „Dječaci sa rijeke Une“, koji je uvršten na obavezne liste za čitanje u osnovnim školama. Završio je Matematički i Prirodno-matematički fakultet, diplomiravši matematiku i fiziku. Objavio je dvije popularne zbirke biografija za mlade i odrasle, „Veliki matematičari“ i „Poznati arapski matematičari“. Kratko je radio kao srednjoškolski profesor, a zatim kao urednik u izdavačkoj kući „Glas“ u Banjaluci. Dobitnik je mnogih uglednih nagrada za svoj rad za djecu i odrasle. Autor je nekoliko dječjih radio predstava, koje su prevedene na mnoge jezike i emitirane u brojnim radio stanicama u Jugoslaviji i drugim evropskim zemljama. Jedna od njegovih najpoznatijih radio drama je "Priča o starom satu", koja se emitirala na Radio Berlinu, i prije i nakon pada Berlinskog zida. Radio Krakov emitirao je prevod "Dječaka s rijeke Une" na poljski jezik. Ovaj roman je preveden i na makedonski jezik.

Njegova literatura za odrasle obuhvaća više od 50 djela proze, poezije, eseja i drama. Njegov roman „Bosanski vješalac“ preveden je na engleski, ruski, njemački, češki, poljski i makedonski jezik. Ovaj je roman na obaveznim listama lektire za srednje škole u Bosni i Hercegovini. Njegova zbirka vinjeta „The Hum“ objavljena je na talijanskom jeziku u dva izdanja. I njegova poezija i proza ​​prevedeni su na mnoge jezike.

Njegova brojna priznanja uključuju nedavnu nagradu „Mali princ“ koju je dobio za svoja djela za decu u Subotici na Međunarodnom festivalu pozorišta za decu.