• (+387) 33 275 300
  • ured.direktora@nub.ba
  • Ponedjeljak - Petak
    07:30 - 18:00

Specijalne zbirke Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine proglašene nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine

03 Juli 2020 Novosti 126 Views

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika na svojoj 35. sjednici održanoj jučer u Sarajevu, donijela je odluku o proglašenju Specijalne zbirke Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine nacionalnim spomenikom BiH. Odluku o proglašenju pokretnog dobra donijela je komisija u sastavu: predsjedavajući Komisije Radoje Vidović i članovi Goran Milojević i prof. dr. Amir Pašić. Osim članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika sjednici su prisustvovali i predstavnici međunarodne zajednice.

Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine baštini blago koje svjedoči o prošlosti naše zemlje i naroda koji u njoj žive. Ovo blago je naša ostavština iz prošlosti, ono što živimo danas, i ono što moramo prenijeti i ostaviti budućim generacijama. Blago NUBBiH je nezamjenjiv izvor i svjedok proteklih vremena i inspiracija za dalji život, rad i napredak.

2020 07 03 164350

Specijalne zbirke sačinjavaju pet podzbirki:

Zbirka stare i rijetke knjige,

Rukopisna zbirka i Arhiv,

Kartografska zbirka,

Grafička zbirka i

Muzička zbirka (Muzička zbirka uslijed ratnih dejstava '92. potpuno je uništena. Također su kartografska i grafička zbirka pretrpjela velike gubitke. Rekonstrukcija svih zbirki je u toku)

Odjeljenje za staru i rijetku knjigu i rukopise formirano je 1951. godine. Najveću vrijednost zauzimaju prve štampane knjige, inkunabule, kojih Biblioteka ima četiri.  Štampane su u Veneciji i Tübingenu. Inkunable predstavljaju visoko cijenjeno kulturno blago za evropsku historiju, i to ne samo onu duhovnu. Period 17. i 18. stoljeće obilježen je, između ostalog, knjigama bosanskih franjevaca, među kojima naročito ističemo djela Matije Divkovića štampana bosančicom. Matija Divković prvu svoju knjigu, Nauk krstijanski, štampao je u Veneciji  davne 1611. godine. Tu su i brojna djela Ivana Ančića, Stjepana Margetića, Pavla Posilovića, Ivana Bandulovića, Tome Babića, Jerolima Filipovića, Marka Dobretića, i drugih.

Za bosansko-hercegovačku štampanu knjigu 19. stoljeće predstavlja doba njenog rađanja. Tako danas, Biblioteka posjeduje publikacije štampane u Sopronovoj pečatnji, Vilajetskoj štampariji u Sarajevu, Tiskari Franje Milićevića u Mostaru, itd. Iz Vilajetske štamparije proizašle su publikacije na svim pismima koja su se tada koristila na ovim prostorima. Publikacije iz ovog perioda veoma su značajne za našu kulturno-historijsku baštinu.

Dvadeseto stoljeće je u zbirci rariteta bilo predstavljeno najrazličitijim bibliofilskim izdanjima, od faksimila najvrijednije rijetkosti svjetskog značaja, originalnih malotiražnih djela, do mini knjiga i slično.

Sve do kraja 19. stoljeća našim krajevima dominirao je rukopis i rukopisna knjiga. Ovu zbirku dijelimo na Rukopisnu i Arhivsku.

Rukopisna zbirka posjeduje oko hiljadu kodeksa pisanih uglavnom na orijentalnim jezicima, arapskom, turskom, perzijskom, te jedan manji broj na latinskom i grčkom te jezicima naših naroda. Pored arapskog pisma zastupljena je latinica, starocrkvena ćirilica, bosančica i arebica.

U okviru Rukopisne zbirke smještena je Arhivska zbirku koja je sačinjena od nekoliko tematskih cjelina kao što su arhiv Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka, dr. Jovana Kršića, kulturno-prosvjetnih društava Napredak i Prosvjeta, te oko 300 dokumenata Poljičke republike pisanih bosančicom.

U Kartografskoj zbirci posebnu pažnju poklanjamo nacionalnom fondu, tj. kartama na kojima je prikazana Bosna i Hercegovina. U fondu Kartografske zbirke nalaze se sve vrste karata (od 16. do 21. st), atlasi i turistički vodiči, referentna literatura. Najveći dio fonda čine karte zemalja Jugoistočne i Južne Europe, a od toga najviše je karata Jugoslavije, Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja.

U grafičkoj zbirci se sakupljaju, obrađuju, čuvaju i daju na korištenje: plakati, kalendari, razglednice, grafičke mape, katalozi izložbi, fotografije poznatih ličnosti, portreti i ostala neknjižna građa i referensna literatura iz oblasti umjetnosti. U zbirci se nalaze portret Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka (sarajevskog gradonačelnika i leksikografa), slika u ulju Romana Pertovića, te Safeta Krupića Pejsaž sa Une, grafičke mape sa radovima bosansko-hercegovačkih grafičara i dr., stare razglednice Sarajeva i kulturno-historijskih spomenika (Austro-Ugaraskog perioda), te ostalih gradova u Bosni i Hercegovini.

Velika nam je čast da je Komisija prepoznala značaj i vrijednost građe koju baštinimo, te smatramo da je potrebno što prije uspostaviti plan upravljanja i zaštite uz adekvatnu i profesionalnu pomoć.