O granatlranju i paljenju Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH - o danu kada su gorjele knjige - objavljene su u proteklih 26 godina brojne reportaže, snimci, članci, eseji, pa i naučne publikacije, kazao je direktor NUBBiH-a dr. Ismet Ovčina u Vijećnici, nekadašnjem njenu sjedištu, na jučerašjem obilježavanju 26. godišnjice stradanja Biblioteke.
- Granatlranje Vijećnice, od agresorskih granata sa okolnih brda, odnosno kulturocid, bibliocid iii knjigocid, započeo je već u maju 1992. godine. Te prve granate su značajno ostetile katalog, a uništenjem staklene kupole i krovne konstrukcije, ugrožen je ukupni knjižni fond, informatička oprema, namještaj, instalacije. Na sutrašnji dan (današnji,op. a.) prije 26 godina po cijeloj zgradi padall su zapaljivi projektili. Unutrašnjost Vijećnice je potpuno unlštena u požaru koji je uslijedio, kazao je dr. Ovčina.
A u unutrašnjosti Vijećnice pla men je nepovratno uništio gotovo 90 posto fundusa Biblioteke, odnosno oko dva milijuna bibliotečkih jedinica.
Desetak procenata sačuvanog knjižnog fonda "bilo je osnov za ono što Biblioteka danas jeste. Spašeni su najdragocjeniji primjerci bh. riznice: rukopisi, inkunabule, rariteti, grafička i kartografska zbirka, čije je očuvanje ponos, ali i golema odgovornost NUBBiH·a", podsjetio je dr. Ovčina i na ono što se uspjelo sačuvati, all i na to da je obnova zgrade Vijećnice trajala više od desetljeća i da je svečano otvorena prije četiri godine.
Kao i da NUBBiH nije useljen u svoj nekadašnji dom, "iako je u važećim zemljišnoknjižnim dokumentima jedini legalni korisnik objekta Vijećnica, niti je dobila neki drugi odgovarajući prostor za svoj rad, dostojan značaja i digniteta ove institucije", a zbog čega je sredinom 2014. kod nadležnog Suda u Sarajevu pokrenuz sudski spor.
Republika Austrija jedna je od zemalja koje su financijski pomagale obnovu Vijećnice. Podsjetimo da je 1996. financirala prve građevinske radove kako bi se spriječilo urušavanje objekta, a ambasador Republike Austrije u BiH Martin Pammer kazao je, između ostalog, da je "Vijećnica simbol BiH. Vijećnica je najljepša zgrada u Sarajevu, Vijećnica je na neki način spoj između BiH i Austrije i danas. Mi smo organizovali nekoliko događaja u Vijećnici, prijem povodom nacionalnog praznika, dva puta Austrijski bal. Smatram da Vijećnica kao zgrada mora da služi javnosti i da se i dalje u njoj organizuju javni događaji".
Također, prigodnim riječima prisutnima su se obratile i druge zvanice, a predstavljeno je i NUB-ovo izdanje "Kultumo-historijska zaostavština Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka" te otvorena izložba Semse Gavrankapetanovic "Leptiri od pepela".
Zahvalnice za darovane knjige glasile su na ime Tomislava lšeka, Kemala Hanjalića, Nikole Grabovca, Mire i Petra Skerta, Mevlide Kurspahić, Dženane Arapović (nekesu preuzete, a neke će naknadno to biti), a za dugogodišju podršku dobili su ih i ministarstva obrazovanja, nauke i mladih i kulture i sporta KS-a. Posebne zahvalnice za dugogodišnju podršku dobili su MCPBiH i Federalno ministarstvo obrazovanja, a za dugogodišnju uspješnu suradnju ambasador Martin Parnmer.
Zahvalnice za darovana umjetnička djela dobile su Jasmina Roganović-Kulenović i Šemsa Gavrankapetanović.
https://nub.ba/aktuelnosti/novosti/vijesti/item/402-vijecnica-mora-sluziti-javnosti#sigProGalleriaffb358145a