Tog dana, podsjetio je Pejaković tokom posjete Vijećnici, vatrogasci su imali veliki problem, jer nisu mogli pokrenuti mehanizaciju.

- "Oni" su znali da će vatrogasci krenuti odmah i tukli su ih teškim oružjem po Skenderiji. Sve je počelo sa vatrogascima s Vratnika i vojnicima Prve brdske brigade. Bio je to kaos - prisjetio se Pejaković.

Također je dodao da je građa, koju su u narednim danima iznosili, odlagana na razne lokalitete u Sarajevu, ali da je zbog nedostatka kapaciteta također uništeno mnogo knjiga.

- Dosta građe je stradalo i zbog nebrige vlasti. Pitam se za šta su ginuli oni ljudi koji su spašavali knjige i zašto smo išli u vatru i oganj kada će kasnije polupismeni političari koji su svoje znanje sticali na novokomponovanim fakultetima, sve to ignorisati - poručio je Pejaković.

Direktor Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH Ismet Ovčina kazao je da je te noći Vojska Republike Srpske sa osuđenim komandantima za opsadu Sarajeva granatirala zgradu Vijećnice u kojoj se od 1951. godine nalazila ta biblioteka. Podsjetio je da je tada uništeno oko 90 posto knjižnog fonda, oko dva miliona bibliotečnih jedinica koje su svjedočile o kontinuitetu i historiji BiH.

- Nakon mitskog paljenja Aleksandrijske biblioteke, te nacističkog spaljivanja knjiga u Drugom svjetskom ratu, paljenje Vijećnice je najveći barbarski čin u historiji čovječanstva po broju uništenih knjiga i dokumenata neprocjenjive vrijednosti - naglasio je.

Također je istakao da je za građane BiH Vijećnica predstavljala simbol duhovnosti i dokaz višestoljetnog susreta različitih kultura i tradicija, mjesto okupljanja, učenja i druženja generacija studenata, profesora i naučnika, ali čak i jednog broja onih koji su naredili njeno granatiranje.

Podsjetio je da je zgrada Vijećnice ponovo obnovljena i otvorena 2014. godine, ali da bibliotečka građa još nije vraćena u njene prostorije.

Zamjenik komandanta Profesionalne vatrogasne brigade KS-a Omer Šetić, i jedan od vatrogasaca koji je učestvovao u gašenju požara, kazao je da se dugo bavi tim poslom, ali da mu je gašenje Vijećnice emotivno najteži zadatak u životu, jer je nekoliko mjeseci prije požara dolazio u Vijećnicu da bi kao student izučavao knjige.

Požar je ugašen 26. augusta 1992. godine u jutarnjim satima. Vijećnica je gorjela 12 sati i 20 minuta. Pored mnogobrojnih građana koji su nesebično učestvovali u spašavanju sarajevskog hrama kulture, u akciji gašenja učestvovalo je 26 vatrogasaca.

{gallery}20160825{/gallery}