Historičari i politolozi iz različitih naučnih institucija iz Sarajeva, Tuzle i Mostara razmatrali su ovu temu iz nove perspektive otvarajući neke drugačije poglede na historijski kontekst u kojem je nastao ZAVNOBiH-a te način na koji se u postratnom periodu slavio i ugrađivao u kolektivnu kulturu sjećanja. Nakon uvodnih izlaganja prof. dr. Mustafe Imamovića i prof. dr. Mirka Pejanovića o historijskoj važnosti ZAVNOBiH-a uslijedili su dva referata kojima je dat osvrt na izvore i postojeću literaturu. Mr. Seka Brkljača je kroz historiografsku literaturu koja dotiče ili obrađuje problem administrativnog uređenjanove Jugoslavije, a time i položaja Bosne i Hercegovine u njoj, detektovala naučne motive i ocjene o ZAVNOBiH-u u kontekstu aktuelne politike u kojoj su ti radovi objavljivani dok je dr. Vera Katz kroz prizmu objavljenih dokumenata u zbornikuZAVNOBiH - dokumenti (knjiga I. 1943-1944; knjiga II. 1945), pratila neutraliziranje ''starih'' organa vlasti i uspostavljanja ''novih''. Izlaganjima dr. Seada Selimovića i dr. Adnana Jahića dati su novi pogledi na pitanja koja su se direknto ticala ratnih vojno-političkih prilika. Dr. Selimović je kontekstualizirao položaj i razvoj narodnooslobodilačkog pokreta u Bosni i Hercegovini 1943. godine i uslove u kojima se održalo Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a, dok je dr. Jahić tretirao pitanje odnosa prema ideji autonomije BiH u ratu te ukazivao na izvjesna metodološka ograničenja u sagledavanju ovog problema unutar postojeće historijske literature i historijskih izvora. Politološku analizu značajaDeklaracije o pravima građana i mogućnost njene primjene u savremenom momentu dao je dr. Suad Arnautović. Mlađa generacija historičara tematizirala je metode kojima su se očuvale i slavile vrijednosti i tekovine ZAVNOBiH-a. U tom kontekstu mr. Dženita Sarač-Rujanac je prikazala odnos bosanskohercegovačke političke elite prema vrijednostima ZAVNOBiH-a tokom 70-ih i 80-ih godina; mr. Edin Omerčić je pratio metamorfozu obilježavanja jubileja Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a nakon Titove smrti; mr. Aida Ramić se osvrnula na značaj utemeljenja nagrade „ZAVNOBiH“ analizirajući njeno dodjeljivanje u uslovima tadašnjih društveno-političkih prilika u SR BiH; mr. Sanja Gladanac je kroz prizmu školskih udžbenika korištenih u školskim sistemima na području Bosne i Hercegovine od 1945. godine do danas pratila evoluciju slike ZAVNOBiH-a, a cijelu priču o ZAVNOBiH-u nekad i sad uspješno je završila mr. Amra Čusto analizom uključivanja ZAVNOBiH-a u kolektivnu kulturu sjećanja socijalističkog i savremenog društva.