Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine (NUBBiH) konstatuje da predstavnici izvršne vlasti Bosne i Hercegovine nisu upoznati sa sadržajem obavezujućeg Naloga Ureda visokog predstavnika o funkcionisanju ove i osalih šest državnih institucija kulture.
Pozivamo sve predstavnike institucija Bosne i Hercegovine koji su donijeli odluke o usvajanju državnog budžeta za tekuću godinu bez stavki o osnovnom finansiranju sedam državnih institucija kulture da se, barem retroaktivno, detaljno upoznaju sa sadržajem obavezujućeg Naloga OHR br. 02/2024, u kojem je navedeno da, prema I/1. Ustava Bosne i Hercegovine, Republika Bosna i Hercegovina nastavlja svoje pravno postojanje kao Bosna i Hercegovina, te da se članom 2. Aneksa II Ustava predviđa da će svi zakoni, propisi i sudski poslovnici, koji su na snazi na teritoriji Bosne i Hercegovine u trenutku kada Ustav stupi na snagu, ostati na snazi u onoj mjeri u kojoj nisu u suprotnosti sa Ustavom dok drugačije ne odredi nadležni organ vlasti Bosne i Hercegovine. Dalje, Ured visokog predstavnika navodi da “u skladu s kontinuitetom pravnih propisa koji je utvrđen Ustavom Bosne i Hercegovine, nakon stupanja na snagu Ustava Bosne i Hercegovine, sedam ustanova kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu nastavljaju svoje pravno postojanje kao državne ustanove, te su zakoni kojima se uređuje osnivanje navedenih ustanova ostali na snazi i nastavljaju da se primjenjuju”. Bosna i Hercegovina, a ne Grad Sarajevo, bilo koji entitet ili kanton, i dalje je osnivač i vlasnik ovih ustanova, pa je samim tim također i u obavezi da vrši svoje nadležnosti kao osnivač i vlasnik, uključujući i potrebna imenovanja i finansiranje.
Naprimjer, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine osnovan je 1888. godine i danas nastavlja sa radom na temelju Zakona o muzejskoj djelatnosti (“Službeni list RBiH”, br. 13/93 i 13/94); Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine osnovana je Uredbom o Nacionalnoj biblioteci Federalne BiH (“Službeni list Federalne BiH”, br. 22/45) i danas nastavlja sa radom na osnovu Zakona o bibliotečkoj djelatnosti (“Službeni list RBiH”, br. 27/95) kao Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine.
Tvrditi u javnom prostoru da ne postoje zakoni o Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci Bosne i Hercegovine, Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine i ostalim državnim institucijama kulture je neodgovorno i neprihvatljjivo jer nije u skladu sa navedenim ustavnim odredbama, zakonima i međunarodnim obavezama Bosne i Hercegovine.
Na str. 71.” Grantovi neprofitnim organizacijama – Sufinansiranje projekata kulture u Bosni i Hercegovini” nedavno usvojenog državnog budžeta za tekuću godinu, Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine planiralo je ukupan iznos od 3.097.000,00 BAM, koji će biti dodijeljen u skladu sa Odlukom Vijeća ministara za period od 2024. do 2026. godine (”Sl. glasnik BiH” br. 62/24). Maksimalan iznos granta za uspješne prijave po javnom pozivu koji očekujemo je do 200.000,00 BAM. Članom 7 (3) kriterija za dodjelu ovoga granta, koji su na snazi i ove i sljedeće godine, definisano je da se iz sredstava ovoga granta ne mogu isplaćivati plaće, ni plaćati porezi i doprinosi na osnovu redovnih ličnih primanja. Dakle, plan je da osoblje državnih institucija kulture koje nema redovna primanja angažuje i plati vanjske saradnike za projektne aktivnosti. Na ovaj grant mogu se prijaviti sve neprofitne organizacije, udruženja, fondacije, fakulteti, akademije u Bosni i Hercegovini, bez obzira koliko zaposlenih imaju, dakle i ona udruženja koja imaju jednog ili dva zaposlena administratora. To je stvarnost projektnog pristupa i granta o kojemu smo čuli da će “finansirati državne institucije kulture” jer je takav “dogovor” koji je članovima Predsjedništva BiH ponudio ministar finansija i trezora Bosne i Hercegovine i “pružio ruku”.
Kome je, kako i zašto bilo prihvatljivo praviti “dogovor” o implementaciji člana 6. Naloga OHR iz novembra 2024. godine nije nam poznato. U tim dogovorima NUBBiH nije učestvovala niti je o njima bila obaviještena. Jasno je da se o vladavini zakona ne smije pregovarati, da se zakoni, Ustav i odluke Ureda visokog predstavnika mogu ili poštivati ili kršiti. Prema važećem Krivičnom zakonu BiH (član 203, a) neprovođenje odluka Ureda visokog predtavnika predstavlja krivično djelo, što javnost treba da zna.
Zaposleni u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci Bosne i Hercegovine nisu “jadni ljudi” kako nas je u jučerašnjem intervjuu nazvao jedan član Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Neprihvatljivo je da nam se bilo ko tako obraća. Mi smo ponosni i profesionalni ljudi koji, pod nemogućim okolnostima, ulažu svoje živote i zdravlje u čuvanje i promociju kulturno-historijskog naslijeđa svih državljana Bosne i Hercegovine. Insistiramo da naš osnivač i vlasnik – institucije države Bosne i Hercegovine – ispune svoje zakonom propisane obaveze prema državnim institucijama kulture.
Pozivamo Vijeće ministara i Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine da svoje djelovanje, kada je u pitanju sedam državnih institucija kulture, vrate u zakonske i ustavne okvire.