Također je upriličeno i otvarenje izložbe pod nazivom "Blago Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine" na kojoj je prezentirana građa predstavljena u publikaciji.

Direktor Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH Ismet Ovčina kazao je da je publikacija koncipirana s intencijom da čitatelju predoči neke od najznačajnijih i najzanimljivijih bibliotečkih jedinica iz bogatog fonda Specijalnih zbirki i fonda Stare periodike.

Naglasio je da specijalne zbirke već i samim nazivom ukazuju na posebnost kolekcija te da se sastoje od zbirki starih i rijetkih knjiga, kao i rukopisnih, arhivskih, kartografskih, grafičkih i muzičkih zbirki.

- Ono što krasi naše zbirke rariteta i rukopisa, kao i bosanskohercegovačku baštinu, jesu različitost i posebnost. Ponosni smo na neke od rariteta, kao što su inkunabule, prve knjige koje su u Veneciji i Tubingenu štampane od 1455. do kraja 1500. godine. Takvih imamo četiri - objasnio je.

Ovčina je kazao da je jedna od najstarijih karata u kartografskoj zbirci Mercatorova karta, Sclavonia, Croatia, Bosnia cum Dalmatia parte iz 1590. te da jedan od najreprezentativnijih primjeraka orijentalne zbirke rukopisa, zbirka salavata, poznata pod imenom Delait el-hajrat, prepisan u Sofiji 1823. godine.

Naglasio je da su za ovu publikaciju nedavno iskazali zainteresovanost i muzej House of European History koji finansira Evropski parlament, a koji treba biti otvoren početkom maja u Briselu.

U drugom dijelu knjige, dodao je Ovčina, predstavljena je Stara bosanskohercegovačka periodika te da posjeduju fond Stare periodike u kome se nalaze novine i časopisi od velike vrijednosti, kao i građa koja dokumentuje nacionalnu i lokalnu historiju, politiku i kulturu.

- Temelj fonda Stare periodike čine najranija bh. izdanja novina od 1866. godine kao što je "Bosanski vjestnik", te godišnjak na turskom jeziku "Salname". Osim ova dva ugledna izdanja tu je i glasilo vilajetske vlade "Bosna" te "Sarajevski cvjetnik" iz perioda posljednjih godina otomanskog doba u Bosni - pojasnio je.

U njihovom fondu, dodao je, nalazi se jedini primjerak prvog časopisa koji se sadržajno bavio životom Jevreja u Sarajevu, a štampan je 1900. godine pod nazivom"La Alborada" (Zora). Naglasio je da se ovaj časopis u potpunosti izdavao na jevrejsko-španjolskom jeziku te da je uz to bio štampan na hebrejskom pismu.

- Iz austrougarskog perioda imamo „Bosniche Bote", kao i ,,Bosansko=hercegovačke novine", zatim „Sarajevski list"," Bošnjak", dijelove „Osvita" i „Hrvatskog dnevnika", službeni list „Neretva" kao i mnoge druge vrijedne publikacije - istakao je.

Između ostalog, Ovčina je rekao da su predstavljeni i neki od reprezentativnih primjeraka rukopisa, knjiga, karata, grafika, razglednica i stare periodike koji svjedoče o multietničnosti, multikonfesionalnosti, multikulturalnosti i koloritnosti Bosne i Hercegovine kroz vijekove.

Pomoćnica ministra civilnih poslova BiH Biljana Čamur-Veselinović, rektor UNSA Rifat Škrijelj te književnik i kritičar Gradimir Gojer također su govorili o značaju Biblioteke, ali i publikacije, koja će mnogima služiti za unapređenje znanja, ali i u naučnoistraživačke svrhe.

Izložbu "Blago Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine" priredili su Muamera Smajić, Adisa Žero, Anja Mastilović i Teufik Osmanović.

Pregledajte VIDEO PRILOG