Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH je od 2007. godine ispunjavajući sve uvjete nominacijsko tijelo za prijedlog kandidata iz Bosne i Hercegovine za Memorijalnu nagradu „Astrid Lindgren“ (www.alma.se). Fond nagrade od 530.000  € najveći je u svijetu za dječiju i književnost za mlade, te druga najvrijednija nagrada za književnost u svijetu.

Po pravilima, svake godine za ovu nagradu mogu biti nominovana maksimalno četiri kandidata iz jedne zemlje:

- Dva u kategoriji pisci/ilustratori/pripovjedači/promotori čitanja iz zemlje odakle dolazi nominirajuće tijelo.

- Dva u kategoriji pisci/ilustratori/pripovjedači/promotori čitanja iz druge zemlje/regiona.

Svi kandidati imaju jednake mogućnosti, neovisno od organizacije ili institucije koja ih je nominirala, te odabir  ne ovisi o broju primljenih nominacija.

Budući da Švedsko vijeće za kulturu zaprima nominacije do 15. maja 2024. godine, molimo Vas da Vaše prijave/prijedloge dostavite najkasnije do 25. marta 2024. godine kako bi komisija u NUBBiH mogla na vrijeme izvršiti svoju izuzetno odgovornu ulogu u procesu nominiranja ispred Bosne i Hercegovine.  

Molimo Vas da prilikom nominacije kandidata dostavite preporuku u vidu kratkog obrazloženja Vaše nominacije. Također, u prilogu Vam dostavljamo dodatne  informacije o važnosti i značaju ove nagrade.

Navedene podatke potrebno je dostaviti na e-mail: Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.; ili poštom na adresu: NUBBiH, Zmaja od Bosne 8B, 71 000 Sarajevo.

O nagradi „The Astrid Lindgren Memorial Award“

Astrid Lindgren je jedna od svjetski najpopularnijih dječijih pisaca.

Umrla je 2002. godine u 94. godini života i ostavila narednim generacijama priče za djecu poput „Pipi Duga Čarapa“, „Karlson s krova“, „Braća Lavlje Srce“, te mnoge druge.

Švedska vlada je 2002. godine u  čast sjećanja na ovu autoricu, te promociju dječije i književnosti za mlade širom svijeta, osnovala internacionalnu nagradu u njeno ime „The Astrid Lindgren Memorial Award“.  Nagradu administrira Švedsko nacionalno vijeće za kulturne poslove, a  vrijednosti od 5 miliona švedskih kruna (približno 655 000 USD ili 530 000 €), ujedno je čini i najvećom nagradom za dječiju i književnost za mlade, te drugom najvrijednijom nagradom za književnost u svijetu.

Jedan od ciljeva nagrade jeste da privuče nadarene pripovjedače, autore i ilustratore, te ih ohrabriti da stvaraju kvalitetnu književnost. Također, to je znak institucijama i organizacijama širom svijeta da dječija književnost i književnost za mlade vrijedi milione.

Nagradu mogu dobiti pisci, ilustratori, pripovjedači, kao i oni koji promoviraju čitanje književnosti. Dodjeljuje se jednom godišnje pojedincu ili kolektivima, neovisno od jezika kojim pišu i iz koje zemlje dolaze  i za cjelokupno književno djelo.

Za dodjelu nagrade  razmatraju se djela visokog umjetničkog kvaliteta, kao i ona koja oživljavaju snažan humanistički duh koji je posjedovala Astrid Lindgren,  ali ista ne može biti dodijeljena posthumno.

Dobitnika nagrade bira stručni žiri sastavljen od eksperata sa temeljnim poznavanjem internacionale dječije i književnosti za mlade, aktivnosti promotora čitanja i dječijih prava.

Stručni žiri čini dvanaest članova: istraživači književnosti i kritičari, autori, ilustratori i bibliotekari, dok je jedan član žirija predstavnik Astrid Lindgren porodice.

Svake godine stručni žiri poziva organizacije i institucije iz cijelog svijeta da predlože kandidate za nagradu.

Nominirajuća tijela su organizacije i institucije sa detaljnim poznavanjem rada autora, ilustratora, promotora čitanja u njihovim državama ili regionima.

Zahtjev za nominaciju se šalje početkom godine, a nominacije za književnu nagradu u narednoj godini moraju biti zaprimljene do 16. maja. Dodatne nominacije može predložiti stručni žiri, dok pojedinci i institucije se ne mogu nominovati sami. Proglašenje laureata svake godine se održava u martu na finalnom sastanku stručnog žirija u Vimmberiju, na jugu Švedske, rodnom gradu Astrid Lindgren, dok je godišnja ceremonija dodjele nagrade  otvorena za javnost  u Štokholmu u maju ili junu.

Hronološki prikaz laureata ALMA :

- 2023. godina Laurie Halse Anderson, autorica iz USA;

- 2022. godina Eva Linstrom, autorica i ilustartorica iz Švedske;

- 2020. godina Baek Heena autorica  slikovnica iz Južne Koreje;

- 2019. godina  Bart Moeyaert, autor iz Belgije;

- 2018. godina Jacqueline Woodson, autorica iz SAD;

- 2017. godina Wolf  Erlbruch, autor slikovnica i ilustrator iz Njemačke;

- 2016. godina Meg Rosoff , autorica iz SAD;

- 2015. godina PRAESA organizacija iz Južne Afrike;

- 2014. godina Barbo Lindgren, švedska autorica;

- 2013  godina Isol, ilustratorka, grafičarka, pjesnikinja, pjevačica i kompozitorka iz Argentine;

- 2012. godina Guus Kuijer, holandski autor;

- 2011. godina Shaun Tan, ilustrator i autor iz Australije;

- 2010. godina Kitty Crowther, ilustrator i autor iz Belgije;

- 2009. godina The Tamer Institute for Community Education, promotor čitanja iz Palestine;

- 2008. godina Sonya Hartnett, autor iz Australije;

- 2007. godina Banco del Libro, institucija iz Venecuele;

- 2006. godina Katherine Peterson, autorica iz SAD;

- 2005. godina Ryoji Arai ilustrator iz Japana i Philip Pullman, autor iz  Velike Britanije;

- 2004. godina Lygia Bojunga, autor iz Brazila;

- 2003. godina Christine Nostlinger, autorica iz Austrije i Maurice Sendak, illustrator i autor iz SAD.

Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine 2007. godine izabrana za nominacijsko tijelo u Bosni i Hercegovini. Komisija za odabir kandidata se sastoji od  pet članova i predsjedavajućeg.

Hronološki prikaz nominiranih bosanskohercegovačkih kandidata za ALMU:

- 2008. godina  Bisera Alikadić, pjesnikinja, pisac radio-drama i novela za djecu;

- 2009. godina  Nura Bazdulj-Hubijar i Šimo Ešić, pisci za djecu, mlade i promotori čitanja;

- 2010. godina  Mirsad Bećirbašić, pisac za djecu i mlade;

- 2011. godina  Ljubica Ostojić, pisac za djecu i mlade;

- 2012. godina  Ferida Duraković i Ranko Pavlović, pisci za djecu, mlade i promotori čitanja;

- 2013. godina  Jovo Čulić i Kemal Mahmutefendić, pisci za djecu, mlade i promotori čitanja;

- 2014. godina  Ismet Bekrić pisac za djecu i mlade;

- 2015. godina  Alija H. Dubočanin i Jagoda Iličić pisci za djecu, mlade i promotori čitanja;

- 2016. godina Muhidin Šarić i Mirsad Abdagić Kike, pisci za djecu, mlade i promotori čitanja;

- 2017. godina  Jelena Kojović Tepić i Fahrudin Kučuk, pisci za djecu;

- 2018. godina  Sonja Jurić i Zejćir Hasić, pisci za djecu;

- 2019. godina  Šimo Ešić i Fahrudin Kučuk, pisci za djecu;

- 2020. godina  Mirsad Bećirbašić i Šimo Ešić;

- 2021.godina Mirsad Bećirbašić i Šimo Ešić, Marija Fekete-Sullivan, Elmira Mekić  pisci za djecu.

- 2022. godina Bisera Alikadić i Ranko Risojević, pisci za djecu, te ponovljena kandidatkinja ispred švedskog vijeća Elmira Mekić;

- 2023. godina Šimo Ešić, Ranko Risojević, iz Bosne i Hercegovine, te Ismet Bekrić i Valerija Skrinjar-Tvrz koji žive u Sloveniji, te ponovljeni kandidati ispred švedskog vijeća iz prošle godine Bisera Alikadić i Elmira Mekić.

- 2024. godina Fahrudin Kučuk u kategoriji pisaca i Bajruzin Hajro Planjac u kategoriji promotora čitanja

Liste kandidata objavljuju se u švedskim medijima i na zvaničnoj web stranici The Astrid Lindgren Memorial Award www.alma.se.

GRAMATIKA BOSANSKOG JEZIKA ZA SREDNJE ŠKOLE, 1898. u Digitalnim kolekcijama NUBBiH: https://kolekcije.nub.ba/files/show/2627

U svijetu se 21. februara obilježava Međunarodni dan maternjeg jezika, koji je UNESCO odredio kao dan kada se veća pažnja posvećuje pitanjima njegovanja jezičke i kulturne različitosti.

Zbirka poezije „Svjedoci“ autora Omera Mičijevića promovisana je u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci Bosne i Hercegovine.

U organizaciji Narodne i univerzitetske biblioteke “Derviš Sušić” Tuzla i Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine održan je književni susret i druženje za djecu sa bosanskohercegovačkim piscima za djecu i mlade, Fahrudinom Kučukom i Bajruzinom Hajrom Planjcem, u prostorijama Narodne i univerzitetske biblioteke “Derviš Sušić” u Tuzli.