Ovom prigodom direktor Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine, dr. Ismet Ovčina, je u svom obraćanju istakao:

Iako nismo umjetnici, ovim malim performansom u kojem se otkriva šta je „gurnuto pod tepih“, željeli smo skrenuti pozornost na našu „umjetnost preživljavanja“ i započinjemo obilježavanje dana kada je u Vijećnici granatirana i zapaljena Biblioteka. Više od dva miliona bibliotečkih jedinica pretvoreno je u crne leptire koji su letjeli nad pepelom spaljenih knjiga, a tužne rezidue ove zgrade svjedočile su o barbarskom uništenju jedne od najljepših i najbogatijih riznica kulturnog naslijeđa na Balkanu.

Ne smije se gurati ni pod tepih, ni pod ćilim, ni pod sag, činjenica da je ovoj Biblioteci učinjen veliki zulum i nepravda.

Poštovane dame i gospodo, poštovani gosti, dragi prijatelji,

Pozdravljam Vas u ime NUBBiH i svoje lično ime i zahvaljujem na prisustvu.

U noći između 25. i 26. avgusta 1992. godine, sa brda oko Sarajeva, granatirana je zgrada Vijećnice u kojoj je od januara 1951. godine bila smještena Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine.

Uništavanje NUBBiH, koje se dogodilo potkraj 20. vijeka, može se uporediti sa paljenjem Aleksandrijske biblioteke ili spaljivanjem knjiga u kristalnoj noći! 

Unutrašnjost Vijećnice je gotovo potpuno uništena u nemilosrdnoj vatri, koja je uslijedila nakon granatiranja, jer je Biblioteka bila na nišanu fosfornih – zapaljivih projektila.

Zahvaljujući herojskim naporima vatrogasaca, zaposlenika NUBBiH i građana Sarajeva, spašena je vanjska konstrukcija objekta, što je omogućilo i kasniju obnovu.

Prošlo je već 27 godina od kada je Vijećnica postala simbol urbicida, kulturocida, bibliocida, a slike zapaljene Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine u živom su sjećanju mnogih i danas. Za  uništenje ovog hrama kulture, obrazovanja i nauke još niko nije odgovarao...

Na ovaj dan, tradicionalno, posjetimo i vječna prebivališta naših kolega koji su stradali tokom rata: Aida Buturović, Adela Leota, Ante-Slavko Kovačić, Mirko Azinović. Ni za njihove živote niko nije odgovarao.

Nakon inferna, dio spašenog fonda Biblioteke najprije je smješten u prostorije Bosanskog kulturnog centra, a bibliotekari su se okupljali u biletarnici i organizirali  uspostavljanje osnovnih funkcija. Već ratne 1993. godine je započela obnova njenih redovnih i pokretanje novih funkcija, u zgradi Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta. Godine 1998., NUBBiH je dobila privremeni smještaj – na rok od 30 godina -  u zgradi bivše kasarne „Maršal Tito“, današnji kampus Univerziteta u Sarajevu, gdje se i danas nalazimo.

Zgrada obnovljene Vijećnice pompezno je otvorena prije pet godina, ali Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, iako je u važećem dokumentima - Zemljišno-knjižnom izvatku, jedini legalni korisnik objekta Vijećnica i dalje u je privremenom i neuvjetnom smještaju. Dakle, trebali bismo biti ovdje svakodnevno na svojim radnim mjestima, umjesto da tražimo odobrenje da jednom godišnje dođemo u Vijećnicu da obilježimo stradanje naše Biblioteke.

Međunarodni donatori i sponzori, izvjesno je, nisu donirali sredstva za obnovu Vijećnice kao zgrade gradske administracije i njenih činovnika, odnosno novoosnovanog javnog preduzeća, za svadbene salone i tome slično, nego za obnovu zgrade Biblioteke, bibliotečkih usluga i ostalih pratećih kulturnih aktivnosti. Prostori ove zgrade i dalje čekaju knjige i korisnike.

Bez obzira na sva stradanja, neriješen pravno-finansijski status, neadekvatne uvjete za smještaj knjiga i osoblja, Nacionalna i univerezitetska biblioteka BiH, ostvaruje izuzetne profesionalne rezultate u zemlji, regionu i na međunarodnom nivou.

NUBBiH predstavlja bh. bibliotekarstvo u svim meritornim internacionalnim strukovnim asocijacijama i organizacijama. U House of European History – Kući evropske historije u Briselu, već više od godinu dana nalazi se i jedan od eksponata iz kolekcija NUBBiH; iz plamena spašena, nagorena knjiga: Die Grosen Französischen Impressionisten, a prilikom otvorenja ove prestižne evropske baštinske ustanove je bio izložen i naš eksponat, poznati Delail el-hajrat, zanimljiv po svome izgledu - veoma lijepo ukrašen rukopis sa zlatnim, crvenim i plavim bojama, izuzetno lijepe kaligrafije.

Margine ukrašene cvjetovima, znakovi na kraju teksta ukrašeni zlatom, itd.

U obnovi i rekonstrukciji uništenog dijela fonda, u značajnoj mjeri, učestvovali su darodavci - institucije i pojedinci (među kojima i oni koji su izrazili želju da ostanu anonimni), koji razumijevaju važnost knjige i ulogu nacionalne i univerzitetske biblioteke u društvu.

Zato i ove, kao i prethodnih godina, u okviru obilježavanja stradanja NUBBiH u Vijećnici, darovateljima knjiga Biblioteka dodjeljuje zahvalnice.

NUBBiH dodjeljuje zahvalnice:

1. Slobodan Vujadinović

2. Dedo Šaćirović

3. Nusreta Hasanagić

4. Porodica Vajzović

5. Mirjana Ahmetović

6. Mirza i Aida Pašić  

7. Sanja Marendić

8. Emira Galić-Radeljaš 

9. Ahmet Kasumović

Više na temu pogledajte na:

http://www.fena.ba/article/1102754/nub-bih-obiljezio-27-godisnjicu-paljenja-zgrade-vijecnice-video

https://avaz.ba/vijesti/bih/511346/godisnjica-barbarskog-unistenja-jedne-od-najljepsih-riznica-kulturnog-naslijeda-na-balkanu

Dnevna štampa, Oslobođenje, 24. 08 .2019.

etc...